Close Menu
  • NASLOVNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Saopštenja Mreže mira
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Mladi za mir
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Naše djelovanje
    • Naš osvrt i vaša riječ
  • REGION
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
    • Baze podataka
    • Arhiva
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Članice
    • Upravljačka tijela
    • Upravna tijela
    • O Mreži za izgradnju mira
    • Strateški dokumenti
    • Godišnji izvještaji
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
    • Impressum
Facebook X (Twitter) Instagram
U TRENDU
  • Prezentacija: “Istraživanje speleoloških objekata Livanjskog polja”
  • Prijave za šesnaesti regionalni Kamp Kozarac su otvorene!
  • Banjaluka: Kako SPRIJEČITI da vaše naselje poprimi izgled koji ne želite?
  • U Sarajevu održana šesta povorka ponosa pod sloganom “Ljubav je zakon”
  • Training Course – The Sound Atlas: Sonic Storytelling
  • Javni poziv za prijave: Škola novinarske izvrsnosti
  • Online konferencija o zelenim inovacijama i transformaciji za mala i srednja preduzeća
  • Jericho stipendija za mlade lidere BiH: podrška da rasteš, učiš i mijenjaš svijet
Facebook X (Twitter) Instagram YouTube
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
  • NASLOVNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Saopštenja Mreže mira
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Mladi za mir
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Naše djelovanje
    • Naš osvrt i vaša riječ
  • REGION
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
    • Baze podataka
    • Arhiva
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Članice
    • Upravljačka tijela
    • Upravna tijela
    • O Mreži za izgradnju mira
    • Strateški dokumenti
    • Godišnji izvještaji
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
    • Impressum
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
Članci i publikacije

UN Women: Pet ključnih činjenica o femicidu

28.08.2023Nema komentara
Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Email
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email

Rodno zasnovana ubistva (femicid/feminicid) najbrutalnije su i najekstremnije manifestacije kontinuiteta nasilja nad ženama i djevojkama koje ima mnoge međusobno povezane i preklapajuće oblike. Definiran kao ubistvo s namjerom sa rodno zasnovanim motivima, femicid može biti potaknut stereotipiziranim rodnim ulogama, diskriminacijom žena i djevojaka, nejednakim odnosom moći između žena i muškaraca ili štetnim društvenim normama. Unatoč decenijama aktivizma i organizacija za ženska prava kao i porastu svijesti i aktivnostima zemalja članica, dostupni dokazi pokazuju da je napredak u spriječavanju nasilja dubinski neadekvatan.

S ciljem animiranja globalne akcije protiv ovog sveprožimajućeg zločina, prateći viziju akcijskih koalicija Foruma generacijske jednakosti, UNODC i UN Women udružili su snage da bi proizveli drugu ediciju izvještaja o rodno zasnovanim ubistvima žena i djevojaka. Objavljen je uoči Međunarodnog dana za dokidanje nasilja nad ženama i 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, a uznemirujuća otkrića dodatno podižu alarm u postojećem globalnom vanrednom stanju.

Ovdje je 5 ključnih otkrića:

1) Žene i djevojčice najčešće bivaju ubijene od strane osoba najbližih njima.

2021. godine oko 45 000 žena i djevojaka diljem svijeta ubijeno je od strane svojih intimnih partnera ili drugih članova porodice (uključujući očeve, majke, ujake i braću). Ovo znači da, u prosjeku, preko pet žena ili djevojaka bude ubijeno svakoga sata od strane nekoga iz vlastite porodice. Trenutni i bivši intimni partneri daleko su najvjerojatniji počinioci femicida, brojeći u prosjeku 65% svih ubistava koja se tiču intimnih partnera ili porodice.

Brojevi ubistava od strane intimnih partnera ili porodice relativno su stabilni kroz vrijeme – što indicira da svijet neuspješno zaustavlja smrti koje se mogu prevenirati kroz ranu intervenciju, rodno osjetljive politike i pravdu te pristup centrima podrške i zaštite za žene i djevojke koje su preživjele nasilje.

2) Femicid je univerzalan problem.

Kao svi oblici rodno zasnovanog nasilja nad ženama i djevojkama, femicid je problem koji pogađa svaku zemlju i teritoriju na planeti. Prema novom izvještaju, 2021. godine Azija bilježi najveći broj ubistava povezanim sa intimnim partnerima ili porodicom, s procjenom od 17 800 žrtava; slijede je Afrika sa 17 200; Amerike sa 7 500; Evropa sa 2 500; i Okeanija sa 300.

Prilagođeno ukupnoj veličini populacije, dostupni podaci pokazuju da je 2021. godine na 100 000 ubijeno 2,5 žena i djevojaka od strane intimnog partnera ili člana porodice u Africi; u usporedbi sa 1,4 u Amerikama, 1,2 u Okeaniji, 0,8 u Aziji i 0,6 u Evropi.

3) Pravi obim femicida je vjerojatnije mnogo veći.

Iako su brojevi prikazani u izvještaju alarmirajuće visoki, oni su samo vrh ledenog brijega. Previše žrtava femicida ostaje nezabilježeno: za otprilike četiri od deset namjernih ubistava žena i djevojčica u 2021. godini, nema dovoljno informacija da ih se identificira kao rodno zasnovana ubistva zbog nacionalnih varijacija u zapisivanju kaznenog prava i istražnim praksama.

U mnogim slučajevima se kao femicid broje samo rodno zasnovana ubistva počinjena od strane intimnog partnera ili člana porodice, ali znamo da se rodno zasnovana ubistva dešavaju u mnogim kontekstima izvan privatne sfere. Mogu imati veze sa silovanjem ili seksualnim nasiljem od strane osobe nepoznate žrtvi; sa štetnim praksama poput ženske genitalne mutilacije ili tzv. nasilja zasnovanog na ‘časti’; biti rezultat zločina iz mržnje povezanih sa seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom; biti povezana sa oružanim sukobima, bandama, trgovinom ljudima i drugim oblicima organiziranog kriminala.

Osiguravanje dostupnosti sveobuhvatnih podataka ključno je za jačanje mjera prevencije, zaštite i odgovora na femicid, kao i pristupa pravdi. Kako bi se prevazišla trenutna ograničenja u prikupljanju podataka, UNODC i UN Women nedavno su razvili Statistički okvir za mjerenje ubojstava žena i djevojčica povezanih s rodom (“femicid/feminicid”), odobren od strane Statističke komisije Ujedinjenih naroda u martu 2022. godine.

4) Marginalizirane žene i djevojke se suočavaju sa većim rizikom.

Postoje značajna ograničenja u podacima i informacijama o rodno zasnovanim ubistvima među marginaliziranim skupinama. Na primjer, ženska organizacija MundoSur analizirala je podatke 12 latinoameričkih zemalja i otkrila da samo jedna zemlja prikuplja informacije o tome da li je žrtva imala invaliditet ili je bila trudna; dvije zemlje prikupljaju podatke o etničkom identitetu žrtve; a tri zemlje bilježe je li žrtva bila migrantica.

Unatoč ograničenjima u podacima, dostupni dokazi iz Kanade i Australije sugeriraju da su indigene žene nerazmjerno više pogođene rodno zasnovanim ubistvima. U Kanadi je stopa ubistava žena među indigenim stanovništvom bila pet puta veća nego među neindigenim, s omjerom od 4,3 ubistva na 100.000 žena i djevojaka u 2021. godini.

Da bi se preveniralo femicid, od krucijalne je važnosti da nacionalne vlade bilježe obuhvatne podatke o žrtvama. Identicirajući žene i djevojke s većim rizikom, zemlje mogu bolje informirati mehanizme prevencije i zaštite.

5) Femicid se može i mora spriječiti.

Rodno zasnovana ubistva i ostali oblici nasilja nad ženama i djevojakama nisu neizbježni. Ona se mogu i moraju spriječiti putem inicijativa primarne prevencije usmjerenih na transformaciju štetnih društvenih normi, uključivanja cijelih zajednica i društava u stvaranje nulte tolerancije prema nasilju nad ženama; rane intervencije i procjene rizika; te pristupa podršci i zaštiti za preživjele, kao i rodno responzivnim policijskim i pravosudnim servisima.

Nacionalna iskustva, na primjer u Južnoj Africi, snažno sugeriraju da se značajno i trajno smanjenje femicida može postići kroz sveobuhvatne zakone i politike usmjerene na spriječavanje rodno zasnovanog nasilja nad ženama, zakone o kontroli oružja te aktivizam za prava žena i zajednica.

Potrebno je više istraživanja kako bi se bolje razumjelo šta potiče povećanje femicida u određenim kontekstima i koji su faktori omogućili smanjenje u drugima, kako bi se bolje informiralo strategije prevencije.

Organizacije za prava žena igraju ključnu ulogu u spriječavanju nasilja nad ženama i djevojkama, promicanju promjena politika, pozivanju vlasti na odgovornost te pružanju ključnih usluga za preživjele. Ojačavanje financijske podrške i partnerstva s organizacijama za prava žena ključno je za smanjenje i spriječavanje rodno zasnovanih ubistava te svih oblika rodno zasnovanog nasilja nad ženama i djevojkama.

Usred globalnog otpora pravima žena, zaštita žena i djevojčica od nasilja postaje još izazovnija. Od regresivnih zakona koji potiču nekažnjivost počinitelja porodičnog nasilja, do upotrebe sile protiv prosvjednika protiv femicida i rodno zasnovanog nasilja te sve veće marginalizacije organizacija za prava žena, ženama i djevojkama često se uskraćuju pravda, zaštita i podrška.

Usprkos otporu, mi guramo naprijed. Ovih 16 dana pozivamo sve da nam se pridruže u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Od pojačavanja glasova preživjelih žrtava nasilja i aktivista do podrške ženskim organizacijama i jačanja feminističkih pokreta,

S engleskog preveo Boris Filipić

(UN Women)

Share. Facebook Twitter LinkedIn Telegram Email

Možda Vas i ovo interesuje

Od rodne pravde do održivog mira: Sarajevska konferencija definisala viziju za žene, mir i sigurnost

16.06.2025

Podrška EU za civilno društvo

15.06.2025

Ilegalne deponije kod Stoca ugrožavaju zdravlje i okoliš, mještani zabrinuti

15.06.2025

Linz: Bosanska naučnica dobitnica prestižne Keplerove nagrade za naučnu komunikaciju u Austriji

13.06.2025

JESTE LI ZNALI DA VAREŠ IMA PUT MIRA?

13.06.2025

Januš Korčak

12.06.2025
Najnoviji članci

Prezentacija: “Istraživanje speleoloških objekata Livanjskog polja”

17.06.2025

Prijave za šesnaesti regionalni Kamp Kozarac su otvorene!

17.06.2025

Banjaluka: Kako SPRIJEČITI da vaše naselje poprimi izgled koji ne želite?

17.06.2025

U Sarajevu održana šesta povorka ponosa pod sloganom “Ljubav je zakon”

17.06.2025
Ne propustite
Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira

U Sarajevu održana šesta povorka ponosa pod sloganom “Ljubav je zakon”

17.06.2025

Na protestnoj šetnji iskazana i podrška Palestini. U subotu, 14. juna 2025., u Sarajevu je…

JESTE LI ZNALI DA VAREŠ IMA PUT MIRA?

13.06.2025

TV show Hayd u Park 15 Epizoda 03

12.06.2025

ZATRAŽENA ISTRAGA: ZMIJA SA DELEGATIMA U FEDERALNOM PARLAMENTU UOČI POČETKA SJEDNICE

11.06.2025

Mreža Mira Newsletter

Dnevni sažetak informacija sa web stranice Mreže za izgradnju mira


    Please prove you are human by selecting the car.

    Udruženje mreža za izgradnju mira
    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube
    • Tim Mreže mira
    • Članice
    • Strateški dokumenti
    • Upravna tijela
    Podržite naš rad, naš račun je 1541802011289109
    © 2025 Mreža Mira. Developed by nBTA.
    Unless otherwise stated, content on the website is licenced under a Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported License.

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.