Close Menu
  • NASLOVNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Saopštenja Mreže mira
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Mladi za mir
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Naše djelovanje
    • Naš osvrt i vaša riječ
  • REGION
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
    • Baze podataka
    • Arhiva
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Članice
    • Upravljačka tijela
    • Upravna tijela
    • O Mreži za izgradnju mira
    • Strateški dokumenti
    • Godišnji izvještaji
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
    • Impressum
Facebook X (Twitter) Instagram
U TRENDU
  • (FOTO) GRAD GLADNIH STARACA U javnim kuhinjama se hrani 1.300 Banjalučana, a evo koliko ih gladuje, jer su ostali ISPOD CRTE
  • Eurobarometar pokazuje da EU mora ojačati evropski medijski ekosistem
  • Proces Skupštine građana i građanki Bosne i Hercegovine je zvanično započeo
  • Program poslovnog povezivanja sa privrednicima iz Austrije
  • Završna EPIC konferencija – od ideje do uticaja!
  • National Project Officer – Technical Assistance Monitoring NOA (DC)
  • Izložba „Mir sa ženskim licem“ nastavlja svoj put u Bosni i Hercegovini, regionu i Evropi
  • Poziv za mlade: Međunarodna konferencija u Zagrebu
Facebook X (Twitter) Instagram YouTube
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
  • NASLOVNA
  • VIJESTI
  • AKTIVNOSTI MREŽE
    • Saopštenja Mreže mira
    • Aktivnosti članica Mreže za izgradnju mira
    • Mladi za mir
    • Sjećanje na Gorana Bubala
    • Naše djelovanje
    • Naš osvrt i vaša riječ
  • REGION
  • LJUDSKA PRAVA
    • Ljudska prava
    • Škole u izgradnji mira i ljudskih prava
    • Feminizam i rodna ravnopravnost
  • RESURSNE INFORMACIJE
    • Pozivi za projekte
    • Poslovi
    • Stipendije i studij
    • Edukacije, seminari i konferencije
    • Takmičenja i nagrade
    • Volonterski angažman i stažiranje
    • Najave i događaji
    • Baze podataka
    • Arhiva
  • ČLANCI I PUBLIKACIJE
    • Članci i publikacije
    • Eko vijesti
    • Kultura
    • Obrazovanje
    • Intervju
    • Razno
  • O NAMA
    • Članice
    • Upravljačka tijela
    • Upravna tijela
    • O Mreži za izgradnju mira
    • Strateški dokumenti
    • Godišnji izvještaji
    • Donatori Mreže mira
    • Kontakt
    • Impressum
Udruženje mreža za izgradnju miraUdruženje mreža za izgradnju mira
Članci i publikacije

UN Women: Pet ključnih činjenica o femicidu

28.08.2023Nema komentara
Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Email
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email

Rodno zasnovana ubistva (femicid/feminicid) najbrutalnije su i najekstremnije manifestacije kontinuiteta nasilja nad ženama i djevojkama koje ima mnoge međusobno povezane i preklapajuće oblike. Definiran kao ubistvo s namjerom sa rodno zasnovanim motivima, femicid može biti potaknut stereotipiziranim rodnim ulogama, diskriminacijom žena i djevojaka, nejednakim odnosom moći između žena i muškaraca ili štetnim društvenim normama. Unatoč decenijama aktivizma i organizacija za ženska prava kao i porastu svijesti i aktivnostima zemalja članica, dostupni dokazi pokazuju da je napredak u spriječavanju nasilja dubinski neadekvatan.

S ciljem animiranja globalne akcije protiv ovog sveprožimajućeg zločina, prateći viziju akcijskih koalicija Foruma generacijske jednakosti, UNODC i UN Women udružili su snage da bi proizveli drugu ediciju izvještaja o rodno zasnovanim ubistvima žena i djevojaka. Objavljen je uoči Međunarodnog dana za dokidanje nasilja nad ženama i 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, a uznemirujuća otkrića dodatno podižu alarm u postojećem globalnom vanrednom stanju.

Ovdje je 5 ključnih otkrića:

1) Žene i djevojčice najčešće bivaju ubijene od strane osoba najbližih njima.

2021. godine oko 45 000 žena i djevojaka diljem svijeta ubijeno je od strane svojih intimnih partnera ili drugih članova porodice (uključujući očeve, majke, ujake i braću). Ovo znači da, u prosjeku, preko pet žena ili djevojaka bude ubijeno svakoga sata od strane nekoga iz vlastite porodice. Trenutni i bivši intimni partneri daleko su najvjerojatniji počinioci femicida, brojeći u prosjeku 65% svih ubistava koja se tiču intimnih partnera ili porodice.

Brojevi ubistava od strane intimnih partnera ili porodice relativno su stabilni kroz vrijeme – što indicira da svijet neuspješno zaustavlja smrti koje se mogu prevenirati kroz ranu intervenciju, rodno osjetljive politike i pravdu te pristup centrima podrške i zaštite za žene i djevojke koje su preživjele nasilje.

2) Femicid je univerzalan problem.

Kao svi oblici rodno zasnovanog nasilja nad ženama i djevojkama, femicid je problem koji pogađa svaku zemlju i teritoriju na planeti. Prema novom izvještaju, 2021. godine Azija bilježi najveći broj ubistava povezanim sa intimnim partnerima ili porodicom, s procjenom od 17 800 žrtava; slijede je Afrika sa 17 200; Amerike sa 7 500; Evropa sa 2 500; i Okeanija sa 300.

Prilagođeno ukupnoj veličini populacije, dostupni podaci pokazuju da je 2021. godine na 100 000 ubijeno 2,5 žena i djevojaka od strane intimnog partnera ili člana porodice u Africi; u usporedbi sa 1,4 u Amerikama, 1,2 u Okeaniji, 0,8 u Aziji i 0,6 u Evropi.

3) Pravi obim femicida je vjerojatnije mnogo veći.

Iako su brojevi prikazani u izvještaju alarmirajuće visoki, oni su samo vrh ledenog brijega. Previše žrtava femicida ostaje nezabilježeno: za otprilike četiri od deset namjernih ubistava žena i djevojčica u 2021. godini, nema dovoljno informacija da ih se identificira kao rodno zasnovana ubistva zbog nacionalnih varijacija u zapisivanju kaznenog prava i istražnim praksama.

U mnogim slučajevima se kao femicid broje samo rodno zasnovana ubistva počinjena od strane intimnog partnera ili člana porodice, ali znamo da se rodno zasnovana ubistva dešavaju u mnogim kontekstima izvan privatne sfere. Mogu imati veze sa silovanjem ili seksualnim nasiljem od strane osobe nepoznate žrtvi; sa štetnim praksama poput ženske genitalne mutilacije ili tzv. nasilja zasnovanog na ‘časti’; biti rezultat zločina iz mržnje povezanih sa seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom; biti povezana sa oružanim sukobima, bandama, trgovinom ljudima i drugim oblicima organiziranog kriminala.

Osiguravanje dostupnosti sveobuhvatnih podataka ključno je za jačanje mjera prevencije, zaštite i odgovora na femicid, kao i pristupa pravdi. Kako bi se prevazišla trenutna ograničenja u prikupljanju podataka, UNODC i UN Women nedavno su razvili Statistički okvir za mjerenje ubojstava žena i djevojčica povezanih s rodom (“femicid/feminicid”), odobren od strane Statističke komisije Ujedinjenih naroda u martu 2022. godine.

4) Marginalizirane žene i djevojke se suočavaju sa većim rizikom.

Postoje značajna ograničenja u podacima i informacijama o rodno zasnovanim ubistvima među marginaliziranim skupinama. Na primjer, ženska organizacija MundoSur analizirala je podatke 12 latinoameričkih zemalja i otkrila da samo jedna zemlja prikuplja informacije o tome da li je žrtva imala invaliditet ili je bila trudna; dvije zemlje prikupljaju podatke o etničkom identitetu žrtve; a tri zemlje bilježe je li žrtva bila migrantica.

Unatoč ograničenjima u podacima, dostupni dokazi iz Kanade i Australije sugeriraju da su indigene žene nerazmjerno više pogođene rodno zasnovanim ubistvima. U Kanadi je stopa ubistava žena među indigenim stanovništvom bila pet puta veća nego među neindigenim, s omjerom od 4,3 ubistva na 100.000 žena i djevojaka u 2021. godini.

Da bi se preveniralo femicid, od krucijalne je važnosti da nacionalne vlade bilježe obuhvatne podatke o žrtvama. Identicirajući žene i djevojke s većim rizikom, zemlje mogu bolje informirati mehanizme prevencije i zaštite.

5) Femicid se može i mora spriječiti.

Rodno zasnovana ubistva i ostali oblici nasilja nad ženama i djevojakama nisu neizbježni. Ona se mogu i moraju spriječiti putem inicijativa primarne prevencije usmjerenih na transformaciju štetnih društvenih normi, uključivanja cijelih zajednica i društava u stvaranje nulte tolerancije prema nasilju nad ženama; rane intervencije i procjene rizika; te pristupa podršci i zaštiti za preživjele, kao i rodno responzivnim policijskim i pravosudnim servisima.

Nacionalna iskustva, na primjer u Južnoj Africi, snažno sugeriraju da se značajno i trajno smanjenje femicida može postići kroz sveobuhvatne zakone i politike usmjerene na spriječavanje rodno zasnovanog nasilja nad ženama, zakone o kontroli oružja te aktivizam za prava žena i zajednica.

Potrebno je više istraživanja kako bi se bolje razumjelo šta potiče povećanje femicida u određenim kontekstima i koji su faktori omogućili smanjenje u drugima, kako bi se bolje informiralo strategije prevencije.

Organizacije za prava žena igraju ključnu ulogu u spriječavanju nasilja nad ženama i djevojkama, promicanju promjena politika, pozivanju vlasti na odgovornost te pružanju ključnih usluga za preživjele. Ojačavanje financijske podrške i partnerstva s organizacijama za prava žena ključno je za smanjenje i spriječavanje rodno zasnovanih ubistava te svih oblika rodno zasnovanog nasilja nad ženama i djevojkama.

Usred globalnog otpora pravima žena, zaštita žena i djevojčica od nasilja postaje još izazovnija. Od regresivnih zakona koji potiču nekažnjivost počinitelja porodičnog nasilja, do upotrebe sile protiv prosvjednika protiv femicida i rodno zasnovanog nasilja te sve veće marginalizacije organizacija za prava žena, ženama i djevojkama često se uskraćuju pravda, zaštita i podrška.

Usprkos otporu, mi guramo naprijed. Ovih 16 dana pozivamo sve da nam se pridruže u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Od pojačavanja glasova preživjelih žrtava nasilja i aktivista do podrške ženskim organizacijama i jačanja feminističkih pokreta,

S engleskog preveo Boris Filipić

(UN Women)

Share. Facebook Twitter LinkedIn Telegram Email

Možda Vas i ovo interesuje

(FOTO) GRAD GLADNIH STARACA U javnim kuhinjama se hrani 1.300 Banjalučana, a evo koliko ih gladuje, jer su ostali ISPOD CRTE

12.02.2026

Eurobarometar pokazuje da EU mora ojačati evropski medijski ekosistem

12.02.2026

Proces Skupštine građana i građanki Bosne i Hercegovine je zvanično započeo

12.02.2026

Ekološki rizici, institucije i digitalno delovanje mladih u Jugoistočnoj Evropi

12.02.2026

ISTORIJSKI ISKORAK BH. BADMINTONA – PUT KA SPECIJALNIM OLIMPIJSKIM IGRAMA 2027**

12.02.2026

Nagrada za izuzetna postignuća žena u nauci dodijeljena dr. sci. Emini Dervišević | U povodu Međunarodnog dana žena i djevojaka u nauci 

12.02.2026
Najnoviji članci

(FOTO) GRAD GLADNIH STARACA U javnim kuhinjama se hrani 1.300 Banjalučana, a evo koliko ih gladuje, jer su ostali ISPOD CRTE

12.02.2026

Eurobarometar pokazuje da EU mora ojačati evropski medijski ekosistem

12.02.2026

Proces Skupštine građana i građanki Bosne i Hercegovine je zvanično započeo

12.02.2026

Program poslovnog povezivanja sa privrednicima iz Austrije

12.02.2026
Ne propustite
Članci i publikacije

Fondacija lokalne demokratije predstavlja video:„Vaša podrška je njena snaga“ –  Žrtve seksualnog nasilja nisu i ne smiju biti same

10.02.2026

U videu se pojavljuju glumci koji tumače predstavnike/ce policije, centara za socijalni rad, zdravstvenih ustanova,…

Saopštenje Kuće ljudskih prava Banjaluka povodom rješenja Ustavnog suda Republike Srpske

05.02.2026

Međunarodna unija Roma traži članstvo u novom Vijeću za mir SAD-a

30.01.2026

Novi ustav ili povratak institucijama: DVA POGLEDA NA IZLAZ IZ USTAVNE KRIZE U BIH

12.01.2026

Mreža Mira Newsletter

Dnevni sažetak informacija sa web stranice Mreže za izgradnju mira


    Please prove you are human by selecting the truck.

    Udruženje mreža za izgradnju mira
    Facebook X (Twitter) Instagram YouTube
    • Tim Mreže mira
    • Članice
    • Strateški dokumenti
    • Upravna tijela
    Podržite naš rad, naš račun je 1541802011289109
    © 2026 Mreža Mira. Developed by nBTA.
    Unless otherwise stated, content on the website is licenced under a Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported License.

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.