Ljekari često započinju preglede opštim vizuelnim pregledom pacijenta kako bi procijenili njegovo psihofizičko stanje. Sada bi u tom važnom poslu mogla da im pomogne vještačka inteligencija. FaceAge, algoritam dubokog učenja opisan u časopisu The Lancet Digital Health, pretvara jednostavnu fotografiju lica u broj koji sa velikom tačnošću odražava biološku starost osobe, a ne dan rođenja.
Uz prikupljanje osnovnih podataka, statistiku i vizuelni pregled, ljekari se trude da što bolje odrede opšte zdravlje osobe odnosno – biološku starost. Takve procene mogu uticati na ključne medicinske odluke, poput one koja se odnosi na to da li osoba može podnijeti određenu operaciju, tretman, terapiju… Ta vrsta procjene bi uskoro mogla dobiti nadogradnju i pomoć zahvaljujući mehanizmu vještačke inteligencije.
FaceAge, algoritam dubokog učenja opisan u časopisu The Lancet Digital Health, pretvara jednostavnu fotografiju lica u broj koji sa velikom tačnošću odražava biološku starost osobe, a ne dan rođenja.
Obučen i isproban na desetinama hiljada fotografija, procenio je na primjer, da su pacijenti oboljeli od raka u prosjeku biološki pet godina stariji od zdravih vršnjaka.
Autori studije navode da bi ovakav algoritam mogao pomoći ljekarima da odluče ko može bezbjedno da toleriše teške tretmane, a ko bi mogao bolje da prođe sa blažim pristupom.
– Pretpostavljamo da bi se FaceAge mogao koristiti kao biomarker u lečenju raka kako bi se kvantifikovala biološka starost pacijenta i pomoglo lekaru da donese ove teške odluke – rekao je jedan od vodećih autora studije Rejmond Mak, onkolog u Mass Brigham Health, zdravstvenom sistemu povezanom sa Harvardom u Bostonu.
Kao primer, istraživači su naveli 75-godišnjaka čija je biološka starost 65 godina i krhkog 60-godišnjaka čija je biološka starost 70 godina. Zaključak bi bio da agresivno zračenje može biti prikladno za prvog, ali rizično za drugog.
Ista logika bi mogla pomoći u donošenju odluka o operaciji srca, zamijeni kuka ili njezi u poznim godinama života
(Ne)važnost brojki na papiru
Sve više dokaza pokazuje da ljudi stare različitom brzinom, da na to utiču i geni, ali i stres, vježbanje i navikam poput pušenja ili pijenja alkohola.
Dok skupi genetički testovi mogu otkriti sliku DNK, FaceAge obećava uvid u zdravstveno stanje koristeći samo selfi.
Model je obučen na 58.851 portretu odraslih osoba starijih od 60 godina, odabranih iz javno dostupnih baza podataka. Zatim je testiran na 6.196 pacijenata obolelih od raka liječenih u Sjedinjenim Državama i Holandiji, koristeći fotografije snimljene neposredno prije radioterapije.
Pacijenti sa malignitetima izgledali su u prosjeku 4,79 godina biološki starije od svoje stvarne – hronološke starosti.
Među pacijentima oboljelim od raka, viši FaceAge rezultat snažno je predviđao lošije preživljavanje – čak i nakon što se uzmu u obzir stvarne godine, pol i tip tumora – a rizik je naglo rastao za svakoga čije je biološko očitavanje prešlo 85.
Zanimljivo je da FaceAge drugačije procenjuje znake starenja nego ljudi. Na primjer, za taj program, sijeda kosa ili ćelavost su manje važni od suptilnih promjena na primjer, u tonusu mišića lica.
FaceAge je takođe povećao tačnost procene ljekara. Osam ljekara je zamoljeno da pregledaju portrete pacijenata sa terminalnim rakom i daju prognozu o mogućnosti preživljavanja u narednih šest mjeseci.
Njihova stopa uspjeha jedva da je bila bolja od slučajnosti; sa FaceAge podacima koji su im dati na korišćenje, predviđanja su se naglo poboljšala.
Pristrasnosti i etičke prepreke
Alati vještačke inteligencije su se suočili sa kritikama zbog nedovoljnog pružanja usluga ljudima koji nisu bijelci. Onkolog Mak je rekao da preliminarne provjere nisu otkrile značajnu rasnu pristrasnost u FaceAge predviđanjima, ali model druge generacije algoritma se svakako dalje obučava na još 20.000 pacijenata.
Takođe naučnici istražuju kako faktori poput šminke, kozmetičke hirurgije ili varijacija osvjetljenja u prostoriji u kojoj je nastala fotografija mogu da prevare sistem.
Kao tema etičkih debata pojavio se i problem očitavanja biološke starosti sa selfija koji bi se mogao pokazati kao blagodet za kliničare s jedne strane, ali i biti primamljiv alat za osiguravajuća društva ili poslodavce koji žele da procijene rizik od budućeg poslovanja sa određenim osobama.
– To je svakako nešto čemu treba posvetiti pažnju, kako bi se osiguralo da se nove tehnologije koriste isključivo u korist pacijenta – rekao je Hugo Arts, stručnjak za veštačku inteligenciju sa Univerziteta Mičigen u Glazgovu.
Pojavila se još jedna dilema: Šta se dešava kada “ogledalce istine progovori?” Saznanje da je vaše tijelo biološki starije nego što ste mislili može podstaći zdrave promjene – ili izazvati anksioznost.
Istraživači planiraju FaceAge portal bude javno dostupan, gdje bi ljudi mogli da otpreme svoje slike kako bi se prijavili za istraživačku studiju radi dalje validacije i usavršavanja algoritma. Komercijalne verzije namijenjene kliničarima mogu uslijediti, ali tek nakon dodatne validacije, odnosno detaljne provjere.