Od donošenja odluke o visini minimalne plate u Federaciji BiH krajem prošle godine aktualizovano je pitanje ekonomskog položaja i nevladinog sektora. Pitali smo struku šta misle o poziciji organizacija civilnog društva koje je veoma teško pogođeno novim zakonskim propisima. Saglasni su u tome da je rad nevladinih organizacija nakon odluke o minimalnoj plati otežan. Tradicionalno, organizacije civilnog društva nisu uključene u programe podrške, ističe ekonomista Admir Čavalić.
“Prvi korak koji bi se trebao uraditi jeste da se omogući organizacijama civilnog društva, kao aktivnim pružaocima zaposlenja da mogu koristiti eventualne subvencije i refundacije ili mogućnosti da se neoporezivo uplaćuje određeni iznos u smislu razlike plaća naspram novembarskog iznosa. Naravno pravo riješenje su fiskalne reforme i zbog toga mislim da federalni parlament treba čim prije usvojiti fiskalne reforme na način da se spusti zbirna stopa doprinosa kroz izmjene zakona o doprinosima i zakonu o porezu na dohodak. Nema sada izgovora, ili alternative, za fiskalne reforme”, ističe Čavalić.
Mreža za izgradnju mira je istog stava i ono što je cilj pri donošenju ovako bitnih zakona jeste da i nevladin sektor utiče u njihovoj izradi. Ovim putem Mreža za izgradnju mira poziva vlast da nas uključi u izradu novog zakona o fiskalizaciji. Razlog tome je upravo što je nevladin sektor neprofitni sektor koji nema zaradu kao neke kompanije i firme, a tretira se kao firma. O ovome je govorio Haris Badžić, PR Udruženja Mreža za izgradnju mira u jutarnjem program na TVSA.
“Kako bi došli do nekih reformi, mi pozivamo vlast i druge organizacije koje imaju svoja iskustva da razgovaramo o tim reformama i da napravimo sistem gdje ćemo efikasnije da radimo. Imamo situaciju u našoj državi gdje su nas pogodile te poplave, nažalost. Imali smo priliku da radimo na terenu i jedan bager koji smo angažovali je mogao da radi 17 posto više da nije bilo PDV-a koji se mora platiti”, istakao je Badžić.
Upravo na tragu oslobađanja PDV-a na doniranu hranu i lijekove i ove reforme bi trebale biti urađene u razgovoru sa vlastima. Međutim, ako se to ne desi, posljedice su velike po nevladin sektor, ističe struka.
“Organizacije civilnog društva zavise od grant sredstava, nemaju trajni izvor finansiranja i projektno su orijentisane. Dakle to otežava da se omogući visoka plata i dugoročni angažman pojedinaca. Na ovaj način, odlukom preko noći, smo dekapacitirali organizacije civilnog društva koje su i onako imale problem da zadrže talente i pojedince. Uglavnom su ih zadržavali sa tim nematerijalnim kompenzacijama”, ističe ekonomista Admir Čavalić.
Udruženje Mreža za izgradnju mira još jednom poziva federalnu vlast na sastanak kako bi zajednički sa ostalim organizacijama, napravili pozitivne izmjene Zakona o fiskalizaciji Federacije BiH. Jer glavni cilj i ovim promjenama, kao i svim aktivnostima koje Mreža za izgradnju mira izvodi, je stvaranje boljeg društva.
Maja Popović