Ovaj hram su podigli sefardski Jevreji na temeljima Sijavuš-pašina hana koji je dodjeljen prognanim Jevrejima iz Španije.
Stari hram, ili II kal grandi (Veliki hram), ili II kal vježu (Stari hram), ili Stara sinagoga sagrađena je 1580. g. kada je rumelijski beglerbeg Sijamuš-paša dao novac da se izgradi jedan veliki stambeni objekat za Jevreje Sefarde, koji su 1566. godine protjerani iz Španije, došli u Sarajevo i donijeli svoje običaje i jedan od najznačajnijih rukopisa iz XV stoljeća – sarajevsku Hagadu.
U velikim požarima hram je dva puta gorio, prvi put 1697.g. godine kada je Sarajevo popalio Eugen Savojski i drugi put 1788.g. godine. Hram je temeljito obnovljen 1909.g. godine. U njemu je danas smješten Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine
Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine u Sarajevu predstavlja jedinstven primjer u svijetu- smješten je u zgradi sinagoge, jednoj od najstarijih građevina u gradu izgrađenoj 1581. godine, koja je i dalje u funkciji – tu se jednom godišnje na jevrejsku Novu godinu okupe članovi Jevrejske zajednice BiH na zajedničkoj molitvi.
Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine nalazi se u jezgri Baščaršije u autentičnom zdanju sinagoge, sa lijepim dvorištem popločanim starim kamenicama, ovaj Muzej privlači veliki broj posjetilaca, posebno u ljetnim mjesecima, koji žele saznati više o kulturi, tradiciji i životu Jevreja u BiH.
Osnovan je 1966. godine kao depadans Muzeja Sarajeva s ciljem predstavljanja kulture Jevreja koji su s ostalim narodima na tlu BiH isprepleteni već 500 godina,
Ova sinagoga u svijetu je jedinstvena i po tome što je smještena na tri sprata, koja su danas u muzejskom konceptu podijeljena na tri tematske cjeline. Za razliku od drugih muzeja jevreja u svijetu, posjetioci u ovom prvo steknu uvid u istoriju i život Jevreja na ovim prostorima, dok na posljednjem spratu dobiju informacije o holokaustu.
Ovo objekata je jedan od najstarijih gradu i jedan je od najljepših u ovom dijelu Evrope. Donji dio objekta ostavljen je kao dio za molitve, uz određene eksponate najviše iz privatnih kolekcija. Prvi sprat pokazuje kulturni život Jevreja, te osobe i ličnosti koje su se iskazale ne samo u jevrejskoj istoriji, već uopšte istoriji Sarajeva i BiH, dok je zadnji sprat posvećen holokaustu i stradanju Jevreja, ali i njihovom učešću u Drugom svjetskom ratu
Muzejski fond čine brojni predmeti iz svakodnevnog života Jevreja, angažmana u kulturno-sportskim društvima, te vezanih za vjerske običaje, a predstavljeni su i istaknuti Jevreji koji su ostavili nemjerljiv trag u istoriji ovdašnjih prostora u raznim oblastima, poput književnosti i nauke. O tome svjedoče i brojne fotografije, pisani tragovi te materijalni eksponati.
Veliko zanimanje posjetilaca vlada za Muzej Jevreja u BiH govori podatak da ga je najviše posjetilo američkih turista, ali i onih iz Slovenije, Hrvatske, Izraela i Turske, te mnogih drugih zemalja Evrope i svijeta.