6. januara 2025.
Edin Zubčević

Nova godina je stigla u pravi čas za nas. Da je stara trajala još koji mjesec ko zna kako bi se sve završilo. Da se ne lažemo, ni lokalno ni globalno nema osnove za optimizam. Glokalno, dakle, crno nam se piše.

U federalnom dijelu dejtonskog vilajeta vodi se javna debata u vezi s odlukom o minimalnoj neto plati od hiljadu maraka. Odmah su se razgalamili federalni poslanici koji primaju, a ne zarađuju, plate nekoliko puta veće od novih minimalnih, a da ne moraju doći na posao. Zakukali sinekurci i udruženja poslodavaca, “nezavisni” kritičari, i Mirko i Marko, samozvani mikro i makro ekonomisti, da im je svima previše da radniku bude minimalna neto plata hiljadu maraka. Iako je to samo nekoliko stotina eura, i bruto i neto. Tako u ime potplaćenih radnika pričaju oni kojima ti radnici platu zarađuju.

Trebalo je smanjiti doprinose na plate, galame kritičari, a penzionom fondu nedostaje nekoliko stotina miliona. Skoro niko da spomene prevelike plate političara a posebno njihov broj koji je najveći po glavi stanovnika na svijetu, a sasvim sigurno i po glavi radnika. Skoro niko da spomene bogate koji plaćaju samo deset procenata poreza na dobit. Niko da spomene sve silne državne povlastice i ozloglašene poticaje koji su dati privatnicima, ni sve bezbrojne poticaje koje i danas primaju tajkuni za svoje, naprimjer, elektrane koje i prave zbog poticaja i od poticaja, para građana, radnika, a našoj će djeci prodavati struju po ko zna kakvim cijenama. Umjesto da to radi Elektroprivreda, Vlada stimulira privatnike i pravi svojoj firmi konkurenciju. I tako iz mandata u mandat.

Bivši premijer i aktuelni pravosnažno osuđeni zatvorenik Fadil Novalić u dva mandata je odbio da učini bilo šta za radnike. Ali je zato učinio sve što je mogao za stranačke i koalicijske tajkune. Milioni su uloženi u raznorazne srebrne malinare. I niko se ne buni. I nije uzavrela javna debata.

Mnogima, vidimo, smeta što će se minimalnom neto platom bar dijelom ograničiti izrabljivanje radnika, i bar malo popraviti njihov robovski status. Preko 240.000 radnika ima platu manju od hiljadu maraka neto. A profit samo privatnika u 2023. je bio 5,4 milijarde maraka. Na koje su platili samo 540 miliona poreza državi. Pričaju o nametima na rad, a ne pričaju o porezima za bogate. Sve od silne brige za sudbinu radnika. Lako je radničkim gloginje mlatit’, puno lakše nego biti radnik.

Dokle ide ludilo ubjeđivanja da je bijelo zapravo crno ilustrira tvrdnja koju često čujemo u javnosti da povećanje minimalne plate nije dobro za radnike?! Tom logikom, treba im smanjiti minimalne plate da im bude bolje.

Jasno je da poslodavci nisu spremni da se odreknu jedne marke u korist svojih radnika iako radnici stvaraju vrijednost i upravo zato postoje institucije koje trebaju štititi prava radnika.

Velika većina privatnika nije iskoristila priliku da bez ikakvih nameta isplati radnicima finansijsku pomoć! Kako to objašnjava hor kritičara i poslodavaca?

Imajući u vidu stanje u sindikatima, ne čudi da je položaj radnika doveden do besmisla, kao što ne čudi da radno sposobni napuštaju ovu zemlju u konvojima. Pa se onda neko čudi otkud minus u fondu PIO. Na kraju, odavno je itekako osjetan nedostatak radne snage i to nije endemska pojava.

Teško je bilo šta lijepo reći o aktuelnoj Federalnoj vladi ali ova Odluka može biti prvi korak ka rješavanju zapuštenog statusa potplaćenih radnika. Ukoliko ova bizarna vlada najavljenim subvencijama za poslodavce ne pokaže da je i ova odluka promišljeno prevarantska. Tim najavljenim subvencijama o kojima ne znamo ništa će pokazati da li su povećali minimalnu neto platu zbog svojih (penzijsko-invalidskih) potreba, odnosno da pokriju prevelik manjak u PIO fondu. Ako će subvencije dijeliti kao što su dijeljeni poticaji, nekom Superhik metodom, onda ćemo znati šta se zapravo krije iza Odluke o minimalnoj plati. Ne treba sumnjati u loše namjere i nesposobnost Nikšićeve vlade. Za dvije godine vladavine stekli smo dojam o njihovim ograničenim kapacitetima i sumnjivim ambicijama.

Ipak, Odluka Federalne vlade o minimalnoj neto plati za ovu godinu je dobra i dobrodošla. I zato je treba pozdraviti kao dolazak nove godine. Uz to je najbolji način da se radnicima sa najnižim platama zaželi sretna nova godina.

Ima li neko da misli da radnici nisu zaslužili čestitku za preživljavanje još jedne godine i veću minimalnu platu?

nomad.ba