(Depresija, PTSP, anksionznost, psihoze, shizofrenija, neuroze, socijalne fobije, itd.)
U prvom dijelu članka sam pisala o našem stavu prema osobama koji imaju psihičke poteškoće, na koji način mozemo i mi utjecati na njihove živote da im bude bolje.
U ovome dijelu ću pisati o njihovom „stvalaraštvu“, o njihovoj kreaciji, o njihovoj volji za rad, o volji da budu opće korisni za sebe prvenstveno pa za druge…
Posjećujući Kliniku za psihijatriju gdje u sklopu imaju i radno-okupacijsku terapiju, boraveći u bolnici sam vidjela puno njih koji imaju volju za radom, mnogo njih koji su telentirani. Sjetimo se samo jednog od najvećih slikara, Vincenta Van Gogha, koji je imao psihičku dijagnozu, te mnogih drugih. Pamtim jednog of najvećih političara, Abrahama Lincolna, on mi je ostao duboko u pamćenju jer čitajuci sam vidjela da je bolovao od teške (možda čak i endogene) depresije koja ga je toliko mučila da je bio iznimno mršav, i u jednoj rečenici je rekao otprilike „ili ću umrijeti ili ću ozdraviti“, i imao je nekoliko povratnih epizoda gdje nije mogao ustati iz kreveta, itd…
Ali kako ovu muku pretvoriti u stvaralaštvo, uz to imamo podršku obitelji, okoline, da Bog da da ova država napokon se stabilizira u socijalnom i bilo kojem drugom segmentu pa se ljudi zaposle,… što bi to tek značilo za nekoga tko ima tegobu, samo na tren razmislimo…
Ili postoje i načini drugi, recimo u sklopu Klinike za psihijatriju radi se okupacijska terapija od npr. slikanja, crtanja, izrada maketa, rada od drveta, rada od plastike, pletenja, izrade raznih dekorativnih predmeta itd., i oni možda tokom godine imaju dva-tri sajma (najviše za Božič i Novu godinu) gdje svoje radove prodaju u tržnim centrima i na sličnim mjestima.
Ova slika je poklon… Aliiii… idemo ovako im pomoći zašto kupiti dar u komercijalnoj trgovini kolegici za rođendan, kada možemo otići i ovdje pokoniti joj na primjer sliku, vazu, shabby chic posudu, i tako kada bi ljude zainteresirali, zar ne mislimo da bi se osjećali korisnije, efektivnije, sretnije…
Vidite ovu klupicu… savršeno…
Ja sam od njih dobila par poklona, nemam riječi, Hvala Vam…
Uradimo male stvari, a za nekoga su velike….ništa nas ne košta
Napisala: Žana Alpeza
