Želim da znam šta su moja ljudska prava: Međunarodni dan ljudskih prava u JU OŠ „Hasan Kikić“ Sarajevo… bez ikakvih razlika

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima 1948. godine i po prvi puta u historiji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika”.

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra.

Svojim radovima učenici I-1 razreda Osnovne škole „Hasan Kikić“ Sarajevo i učiteljica Lejla Smajović šalju nam univerzalne poruke kojima pozivaju na poštivanje prava zagarantovanih Univerzalnom deklaracijom i Konvencijom o pravima djeteta.

PRAVO NA OBRAZOVANJE     

Iako svako ima pravo na obrazovanje, mnogi nikad ne dobiju vrstu obrazovanja u skladu sa članom 29 Konvencije o pravima djeteta koje njeguje „razvoj dječije ličnosti, talenta i mentalnih i fizičkih sposobnosti do njihovih punih mogućnosti“.

Milioni djece nikad ni ne dobiju priliku da pohađaju školu. Postoje brojni faktori koji ih isključuju, kao što je njihov društveni status, njihov pol, siromaštvo zbog čega moraju raditi da bi preživjeli. Nedostatak obrazovanja takođe ograničava njihovu sposobnost da uživaju druga ljudska prava.

Kulturni identitet/klulturna raznovrsnost

Svako ima svoj kulturni identitet kojeg često nisu ni svjesni jer predstavlja značajan dio njih samih. Međutim, u zemljama sa etničkim, religioznim i lingističkim manjinama ili autohtonim manjinama, kulturni identitet često postaje pitanje ljudskih prava, posebno kada se moćnija grupa trudi da nametne svoju kulturu manje moćnim grupama.

U Konvenciji o pravima djeteta, posebno mjesto zauzimaju prava djeteta na kulturni identitet. Članom 29 zagarantovana su prava djeteta na obrazovanje koje kod njega razvija poštovanje prema sopstvenoj kulturi, jeziku i vrijednostima.

Obrazovanje djece u pokretu

Djeca u pokretu su jedna od najranjivijih grupa djece, u stalnom riziku ili u stalnoj izloženosti kršenju njihovih prava, a u isto vrijeme i grupa djece o čijoj poziciji i iskustvima veoma malo znamo.

Nažalost, veliki broj djece u BiH, koja upravo čine djecu u pokretu, ostaju izvan osnovnog obrazovnog sistema na način da nikada nisu bila uključena ili da ga prijevremeno napuste.  Ta djeca u većini slučajeva dolaze iz porodica koje žive u stanju socijalne potrebe i najčešće borave na ulici, zbog čega su u stalnom riziku da postanu žrtve trgovine, nasilja, eksploatacije i zloupotrebe. Zbog nepostojanja efikasnog institucionalnog mehanizma praćenja djece, u i kroz obrazovni proces, nemamo jedinstvene evidencije djece koja nisu uključena, odnosno ne pohađaju nastavu – istakla je Admira Hrelja, dipl. socijalna radnica u ovoj sarajevskoj školi.

Jedan od osnovnih ciljeva edukacije o ljudskim pravima je stvaranje prave kulture ljudskih prava. Da bi se to postiglo, učenici moraju naučiti da cijene iskustvo iz stvarnog života o ljudskim pravima, počevši od sopstvenog ponašanja i zajednice u kojoj žive. Oni moraju biti u stanju da realno procijene koliko njihova svakodnevna realnost ispunjava principe ljudskih prava, a zatim da aktivno učestvuju u unapređenju zajednice.

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.