Šimundža: Mladi ljudi mogu svoju budućnost stvarati kroz preduzetništvo, za šta je neophodna veća podrška u društvu

Potrebno je u javnosti više promovisati preduzetništvo mladih, jer su postojeći primjeri nedovoljno zastupljeni u medijskom prostoru

Fokus na industrije koje mladim ljudima nude dovoljno visoke zarade i generalno poboljšanje socijalnih uslova, neke su od smjernica koje nudi publikacija Westminster fondacije za demokratiju u BiH pod nazivom „Preporuke za poboljšanje ekonomskog položaja mladih u Republici Srpskoj“. Ova publikacija je privukla veliku pažnju javnosti, te je predmet različitih analiza. Prema ranijoj studiji ove fondacije“Troškovi emigracije mladih iz Bosne i Hercegоvine”, Bosna i Hercegovina godišnje gubi oko 1,5 milijardi eura zbog odlaska mladih u inostranstvo.

Dr Anita Šimundža iz Centra za razvoj društvenog preduzetništva “Globus“ iz Banjaluke, bila je moderatorka panel diskusije pod nazivom „Mi koji smo ostali ovdje“, koja je održana prošle sedmice u banjalučkom Domu omladine, a koja se bavila i analizom predstavljene publikacije, te problemom odlaska mladih iz BiH. Ova diskusija je okupila neke od istaknutih mladih preduzetnika, koji su podijelili svoja pozitivna iskustva, ali i izazove u poslovanju. Upravo iz tog razloga, razgovarali smo sa Anitom o ključnim zaključcima, preporukama i modalitetima, uz pomoć kojih mladi ljudi mogu imati bolju perspektivu u RS.

Po vašem mišljenju, kakav je položaj mladih u RS?

Šimundža: Jedan od najvažnijih i najtežih problema sa kojima se suočava Republika Srpska je vrlo nepovoljan položaj mladih u društvu. To se oslikava, prije svega, u ekonomskoj sferi, gdje je nezaposlenost mladih vrlo visoka, struktura poslova koji im se nude nepovoljna i gdje je obrazovni sistem takav da mladima najčešće ne pruža kvalifikacije, koje im mogu poslužiti da ostvare visok životni standard.  S druge strane, položaj mladih određuje i potencijal koji postoji kada je riječ o preduzetništvu mladih. Postoje mladi ljudi koji svojom inicijativom i hrabrošću uspješno realizuju vlastite preduzetničke poduhvate i tako sami unapređuju svoj položaj. U tom pravcu, potrebno je više afirmisati preduzetništvo mladih.

Šta su najveći izazovi i problemi kada je u pitanju položaj mladih u RS?

Šimundža: Veliki dio mladih ne vidi perspektivu u ostanku u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, jer ne mogu naći adekvatan posao, zasnovati porodicu i živjeti samostalno. Nedostatak adekvatnih finansijskih sredstava jedna je od najistaknutijih prepreka za mlade ljude, koji žele pokrenuti svoj posao. Podaci koji su predstavljeni u istraživanju koje je provela Westminster fondacija za demokratiju potvrđuju da ovakva situacija dovodi do velikog odliva mladih ljudi u inostranstvo, što ugrožava opstanak cjelokupnog društva. Iako se o nepovoljnom položaju mladih puno govori, izostaju konkretni rezultati u pogledu rješavanja ove situacije u korist mladih.
Smatram da je ključni problem u nedostatku odgovornosti ključnih donosilaca odluka za sporo provođenje socio-ekonomskih reformi, i da se realne promjene mogu očekivati samo ako se ovaj segment unaprijedi.

Šta su najvažniji podaci i zaključci (činjenice i brojke)  pomenute studije, koji vjerodostojno ilustruju trenutnu situaciju u kontekstu ekonomskih migracija mladih i problema nezaposlenosti?

Šimundža: Prema podacima iz studije “Preporuke za poboljšanje ekonomskog položaja mladih u RS”, Republika Srpska ima visoku stopu nezaposlenosti mladih, koja je, prema Zavodu za statistiku RS, u 2019. godini, iznosila 38%. Pored toga, loša ekonomska situacija i nedostatak mogućnosti za zaposlenje jedan su od vodećih razloga zbog kojih se mladi ljudi sele u inostranstvo u potrazi za boljim životom.
Kroz ovu studiju je identifikovano da je u cilju poboljšanja položaja mladih neophodno zakonski regulisati poreske olakšice za firme koje zapošljavaju nezaposlene mlade (oslobađanje od poreza i doprinosa na plate), unaprijediti postojeće aktivne mjere zapošljavanja mladih, s posebnim fokusom na IKT, kreirati posebne programe obuke, prekvalifikacije i dokvalifikacije i dr.

U okviru studije identifikovana su tri izrazito rastuća sektora u našoj ekonomiji i to: sektor informaciono- komunikacionih tehnologija, metalski sektor i proizvodnja namještaja. Postoji značajna zainteresovanost obrazovanih mladih ljudi za informacione tehnologije, jer lakše mogu naći posao u oblasti IKT-a nego u većini drugih. Osim toga, poslovi u oblasti IKT-a trenutno spadaju među najplaćenije poslove na svijetu.

Potrebno je osigurati bolje uslove rada za mlade. Pored visokih plata, bolji uslovi rada podrazumijevaju i mogućnosti napredovanja i usavršavanja koje se tiču formalnog i neformalnog obrazovanja, fleksibilnosti u radnom vremenu, sistema nagrađivanja i drugih elemenata povezanih s radnim procesom.
Pored ekonomskih uslova, povećanje kvaliteta života uključuje poboljšanje sistema obrazovanja, stalno poboljšanje socijalne i zdravstvene zaštite, viši nivo i dostupnost kulturnih i sportskih sadržaja, kao i veću angažovanost mladih u ukupnom društvenom razvoju i javnom životu Republike Srpske.

Zašto mladi odlaze?

Šimundža: Mladi odlaze zbog niza razloga, koji nisu samo egzistencijalne prirode. Sve više studija i istraživanja potvrđuje da egzistencijalna pitanja nisu jedini razlog emigracije mladih, već da su podjednako zabrinuti kvalitetom zdravstvenog sistema i socijalne zaštite, obrazovanja, te transparentnošću i pravednošću institucija.

Na koji način možemo spriječiti odlazak mladih?

Šimundža: Prije svega, potrebno je da se u društvu prepozna potencijal i značaj mladih ljudi, tako da se osigura atmosfera poželjna za život u Republici Srpskoj. Ne samo deklarativno, nego suštinski. Potrebno je preduzeti niz mjera u cilju stvaranja odgovarajućih socijalnih, ekonomskih, obrazovnih, kulturnih i drugih uslova za dobrobit mladih. Postoje određene mjere koje su već zastupljene u javnim politikama, ali je njihova primjena nedovoljna. Ove aktivnosti su nedovoljno fokusirane na ključne oblasti kojima bi se mladima omogućio visok nivo plata i zarada, visoka produktivnost i stvorili se preduslovi za manji odlazak u inostranstvo.

Jedan od načina kako se može poboljšati društveni i ekonomski položaj mladih jeste razvoj društvenog preduzetništva. Kroz ovaj oblik preduzetništva, mladi ljudi se mogu značajno uključiti, bilo kao osnivači društvenih preduzeća, zaposleni u društvenim preduzećima i na druge načine. Da bi se to ostvarilo, neophodno je da se stvore određeni uslovi, a jedan od najvažnijih jeste adekvatno zakonsko regulisanje ove oblasti. U okviru Koalicije za razvoj socijalnog preduzetništva „Udruženi možemo više“, prve ovog tipa u Bosni i Hercegovini, godinama se zalažemo za adekvatno zakonsko regulisanje socijalnog/društvenog preduzetništva i konkretne mjere podrške društvenim preduzećima. S tim u vezi, u narednoj sedmici na dnevnom redu redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske jeste razmatranje Prijedloga zakona o društvenom preduzetništvu RS.

U ranijem periodu, naši komentari i prijedlozi, koji idu u prilog tome da se društvenim preduzećima pomogne na direktan i konkretan način, nisu usvojeni od strane Ministarstva privrede i preduzetništva RS. To je konkretan pokazatelj odnosa Ministarstva privrede i preduzetništva RS prema ovoj tematici i mišljenju i prijedlozima stručnjaka i predstavnika udruženja i socijalnih preduzeća sa dugogodišnjim iskustvima u ovoj oblasti. Aktivno smo učestvovali i na javnim raspravama povodom Nacrta zakona o društvenom preduzetništvu RS. Obzirom da naši prijedlozi za unapređenje nacrta, potom i prijedloga zakona, nisu usvojeni, organizacije civilnog društva širom Republike Srpske, udružile su se (ponovno) i uputile dopise sa komentarima na Prijedlog zakona prema nadležnim skupštinskim tijelima i narodnim poslanicima kako bi se ovaj zakon kvalitetno pripremio.

Mišljenja smo da Prijedlog zakona karakteriše niz nedostataka zbog kojih nije moguće očekivati da ovaj sektor zaživi i razvija se, prije svega, jer ne omogućava jasnu ni kvalitetnu povezanost sa postojećim zakonima, niti konkretne oblike podrške koje društvena preduzeća mogu ostvariti. U vezi sa našim dopisima, nadamo se da će narodni poslanici odgovorno zastupati interese građana, te da će konačan ishod naših aktivnosti zalaganja za kvalitetan Zakon biti adekvatan okvir podrške za razvoj društvenog preduzetništva.  

Šta mladi kažu na sve to, koje su njihove najznačajnije preporuke, kako bi se unaprijedio njihov položaj i smanjio njihov odlazak?

Šimundža: Na osnovu razgovora sa mladima tokom nedavno održanog događaja, ključne preporuke se odnose na potrebu da donosioci odluka u okviru aktivnosti institucija sistema osiguraju veću podršku za mlade, uključujući mlade preduzetnike/ce, kojima bi značajno pomoglo da postoje fondovi za preduzetništvo mladih, potom poreske i druge olakšice, naročito u prvim godinama poslovanja, da se reguliše podrška i zaštita domaćih proizvođača i dr. Uz zapošljavanje i preduzetništvo, obrazovanje je najvažniji element kojim se određuje društveni i ekonomski položaj mladih, te najvažniji segment politika prema mladima. Potrebno je osigurati kvalitetne obrazovne programe koji će omogućiti jačanje kompetencija mladih u skladu sa njihovim konkretnim potrebama.

Šta je zaključak mladih preduzetnika, koji su bili dio panela koji je održan prošle sedmice?

Šimundža: Poruka sa ovog panela je pozitivna. Mladi preduzetnici su svojim iskustvom potvrdili da je moguće ostati i poslovati u BiH. Sa velikom motivacijom, upornošću i istrajavanjem. Preduzetnički duh je značajan resurs koji mladima omogućava da se nose sa raznim izazovima u današnjem poslovnom svijetu, koji je izrazito dinamičan. Mladi ljudi mogu svoju budućnost stvarati kroz preduzetništvo, za šta je neophodna veća podrška u društvu.

Potrebno je u javnosti više promovisati preduzetništvo mladih, jer su postojeći primjeri nedovoljno zastupljeni u medijskom prostoru. S tim u vezi, imamo puno pozitivnih reakcija na sam događaj, što je konkretan primjer da postoji potreba za ovakvim razmjenama iskustava i konstruktivnim diskusijama.

Buka

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.