SEID SERDAREVIĆ: “U doba velikih izazova pričajmo priče jedni drugima”

Naslovna fotografija: Fraktura

Izvor: Lupiga

„Pred nama su dva izbora. Možemo potaknuti strahom izgubiti razum ili možemo racionalno promisliti o svemu, promijeniti sebe, ali ne nakratko već temeljito, i korak po korak, nakon što pošast prođe, krenuti graditi svijet i sebe iznova. Da bismo bili sposobni učinit taj prvi korak trebamo shvatiti da smo dio prirode, da joj ne možemo samo uzimati. Za taj se korak moramo okrenuti knjigama, znanju, čitanju i umjetnosti. Znanost nam daje racionalno, a umjetnost empatičnost i emotivnost, tek jedinstvo toga nas čini ljudima“, kaže Seid Serdarević urednik u izdavačkoj kući Fraktura

On je odlučio tijekom pandemije koronavirusa i prisilne izolacije pričati priče, i to kratke priče o knjigama

„U doba velikih izazova, pričajmo priče jedni drugima, čitajmo priče koje su nam ispričali najbolji pripovjedači jer priče su te koje stvaraju (pri)povijest i bez njih smo samo nerazumna bića koja brinu samo o sebi danas, sada i ovdje, a ne o budućnosti“, poziva Serdarević.

A evo i njegove prve priče

„U ‘Dekameronu’ je desetero djevojaka i mladića okupljenih u jednoj vili u okolici Firence započelo svoju avanturu pripovijedanja, pričanja priča. Svakoga dana jedno od njih zadavalo je teme, a onda su pripovijedali. Oni deset dana, a Šeherezada, također da bi sačuvala glavu, 1001 noć. Nisam ni Šeherezada, ni Boccaccio, ni vrhunski pisac, no ono što radim jest da pronalazim i biram najbolje priče kako bih ih dao na uvid čitateljicama i čitateljima.

Jedna od najhrabrijih osoba o kojima sam mogao čitati jest Leone Ginzburg, pisac, prevoditelj, urednik, izdavač, profesor – čovjek koji je u teškim vremenima bujanja talijanskog fašizma smogao snage da kaže NE, glasno, jednostavno, hrabro, ne pognuvši glavu. 

Intelektualac koji je postao simbolom pokreta otpora, a sudbina njegove obitelji, voljene žene Natalije i djece, figura je od koje možemo puno toga shvatiti. Ta je osoba bila inspiracijom jednom od najboljih suvremenih talijanskih pisaca Antoniju Scuratiju, dobitniku nagrade Strega, da napiše svoj fantastičan roman ‘Najbolje doba našeg života’, u kojem vješto, bešavno prati sudbinu Ginzburgovih, ali i svoje obitelji. Dviju porodica koje imaju svoje radosti, zaljubljivanja, rođenja, smrti u vrijeme nenaklonjenom životu, u vrijeme fašizma i terora protiv različitih. ‘Najbolje doba našeg života’ u briljantnom prijevodu Ane Badurine knjiga je koja pokazuje da svi mi živimo život dostajan priče, da se svatko u svoje doba i na svoj način nosi s teškim vremenima i nepopularnim odlukama, ali jednako tako da je život potrebno živjeti otvoreno, beskompromisno, s empatijom i brigom za svoje voljene i sve ostale. No da to ne znači povinovati se nepravdi i teroru, već boriti se protiv njih mirno i na svoj način – ne nužno s oružjem u ruci. 

Stoga zapitajmo se je li najbolje doba našeg života možda baš sada. Priča o Giznbrugovima s jedne strane i Scuratijevima s druge priča je o Italiji, Europi i svijetu dvadesetog stoljeća koja nam je najbolji putokaz za priču o Italiji, Hrvatskoj, Europi i svijetu današnjice.“

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.