VEHID ŠEHIĆ: Izbori neće biti ni pošteni ni slobodni, državu čeka ustavna kriza

Ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona BiH, neće se moći implementirati rezultati izbora kada je u pitanju konstituisanje Doma naroda Parlamenta FBiH, neće se moći izabrati predsjednik i dopredsjednici FBiH i Vlada FBiH, kao i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, što neminovno dovodi do političke i ustavne krize u državi

Piše: Vehid ŠEHIĆ za InfoRadar

Duboko smo u predizbornoj kampanji političkih subjekata koji pokušavaju pridobiti naklonost birača 7. oktobra 2018., ali se postavlja važno pitanje: šta poslije, da li će biti stvorene pretpostavke za implementaciju izbornih rezultata?

Kako nije došlo do izmjena Izbornog zakona BiH, sukladno Odluci Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, brisane su odredbe Zakona koje su regulisale izbor i broj delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Naime, Izbornim zakonom BiH je bilo regulisano da se iz svakog kantona delegira najmanje po jedan izabrani poslanik kantonalne skupštine iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba, što je u skladu sa Ustavom Federacije BiH, u kojem stoji da će se iz svakog kantona delegirati po jedan delegat na taj način – ukoliko je izabran u kantonalnu skupštinu.

Ovome treba, također, dodati da je u Izbornom zakonu BiH i Ustavu Federacije BiHjasno definisano da Dom naroda FBiH ima 58 delegata, i to po 17 delegata iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba i sedam iz reda ostalih.

MOGUĆA POTPUNA BLOKADA INSTITUCIJA

No, Dom naroda Parlamenta FBiH nije nikada radio u punom sastavu jer je uvijek nedostajao određeni broj delegata iz reda srpskog naroda. Tako se nije mogao poštovati ni Poslovnik o radu Doma naroda i klubova, radi čega je intervenisao i visoki predstavnik Odlukom iz razloga što je bilo u pitanju glasanje u klubu Srba i utvrđivanje kvoruma. Vrlo često se iz tih razloga postavljalo pitanje legalnosti i legitimnosti odluka.

Ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona BiH, neće se moći implementirati rezultati izbora kada je u pitanju konstituisanje Doma naroda Parlamenta FBiH, neće se moći izabrati predsjednik i dopredsjednici Federacije BiH i Vlada FBiH, kao i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, što neminovno dovodi do političke i ustavne krize u državi. Samim tim bi se blokirao rad Parlamentarne skupštine BiH, imajući u vidu činjenicu da oba doma imaju iste nadležnosti i da zakoni moraju biti usvojeni u istovjetnom tekstu.

Iz toga proizilazi da nećemo imati najvažniji dio vlasti – a to je zakonodavna vlast, što bi dovelo do blokade rada i drugih institucija države BiH.

Međutim, prijedlog da bi Centralna izborna komisija (CIK) BiH mogla svojom odlukom implementirati odluku Ustavnog suda BiH je apsolutno neprihvatljiv, iz prostog razloga što je prema odluci Ustavnog suda naloženo Parlamentarnoj skupštini BiH da izmijeni odredbe Izbornog zakona koje su proglašene neustavnim.

Foto: Ustavni sud BiH snosi svoj dio odgovornosti

Sigurno da bi trenutna situacija bila daleko jasnija da je Ustavni sud BiH donio odluku po apelaciji Borjane Krišto vezano za odredbe Ustava FBiH koje se odnose na način konstituisanja Doma naroda Parlamenta FBiH. Zašto to nije urađeno – odgovor je u Ustavnom sudu BiH koji je od visokog predstavnika, kao prijatelja Suda, tražio i dobio mišljenje u ovom predmetu.

Šta nas čeka u bliskoj budućnosti teško je predvidjeti, ali sa sigurnošću možemo konstatovati da će naš put ka kandidaturi za članstvo u EU biti blokiran jer nećemo imati legitimne predstavnike za nastavak razgovora. Radi istine moramo reći i da – kada smo imali legitimne predstavnike – sve je išlo vrlo sporo zbog nedostatka odgovornosti, kako prema građanima tako i prema državi. Ovo se može ilustrovati činjenicom da smo 2003. godine bili daleko ispred Crne Gore i Srbije, koje opet danas otvaraju poglavlja kojim se domaće zakonodavstvo usklađuje sa sa evropskom stečevinom. Npr., Crna Gora je od 33 poglavlja otvorila ili zaključila 30.

POLITIČARI NISU ZA VLADAVINU PRAVA

Treba također podsjetiti i da aktuelne vlasti još uvijek nisu u cjelosti implementirale Odluku Ustavnog suda BiH o ravnopravnosti tri naroda na cijeloj teritoriji BiH, a i tamo gdje je implementirana se djelimično ili nikako poštuje.

Odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima „Zornić“, „Sejdić-Finci“ i „Pilav“, kojima se ukidaju diskriminitatorske odredbe Ustava BiH i svim građanima-državljanima BiH garantuju aktivno i pasivno biračko pravo, skoro deset godina nisu implementirane isključivo zbog neodgovornosti dijela političkog establišmenta u BiH. Sve ove odluke su obavezujuće i moraju se provesti u cjelosti, a vrlo često čujemo da za to ne postoji politička volja, što je apsolutno neprihvatljivo jer one ne mogu ovisiti o političkoj volji nosilaca zakonodavne vlasti.

Foto: Jakob Finci i Dervo Sejdić 10 godina čekaju na ukidanje diskiminatorskih odredbi iz Ustava BiH

Za ovakvu situaciju dio odgovornosti snose i međunarodne institucije koje su ponekad blagonaklone prema domaćim vlastima. Nesporna je činjenica da se mnogi nosioci vlasti u BiH deklarativno izjašnjavaju da su za članstvo BiH u Evropskoj Uniji, a upravo svojim političkim djelovanjem pokazuju da nisu za vladavinu prava, koja u prvom redu podrazumijeva poštivanje ustava i zakona ove države, odluka sudova, kako domaćih tako i stranih, što u BiH nije slučaj. Upravo to su i temelji na kojima počiva EU.

Zato bi bilo potrebno da, prije bilo kakvih razgovora o našem kandidatskom statusu, Evropska Unija traži implementaciju svih odluka Ustavnog suda BiH, kao i odluka Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura.

I na kraju se vraćam na predstojeće izbore i izborne rezultate, za koje mogu sa sigurnošću tvrditi da neće biti ni pošteni ni slobodni jer je čitav izborni proces kontaminiran mnogim nezakonitim i nepoštenim radnjama od dijela političkih subjekata, ali i nažalost zbog gubljenja povjerenja u institucije koje provode izbore.

Zato bismo mi, kao građani, trebali na izborima pokazati da možemo biti odgovorni i glasati po savjesti i sopstvenom uvjerenju radi svoje bolje budućnosti. Naš glas treba da bude naša slobodno izražena biračka volja i da oni koji dobiju najveće povjerenje, bez obzira o kojim političkim subjektima se radi, rade isključivo u opštem interesu građana ove države.

1 komentar

  • Šta je opšti interes građana ove države? Decenijama pišem o tome i ponavljam – ljudska prava, ali to treba znati prepoznati. S obzirom da nema tog prepoznavanja i da nema funkcionalnog razumijevanja ljudskih prava i dalje ćemo se baviti posljedicama, a uzrok ostaje da nam smeta i zagorčava živote i budućnost!!! Da li je uzrok izborni zakon ili što se ne poštuje član 2 Ustava Bosne i Hercegovine? Da budem jasniji; kada čamac ima rupu na dnu trupa i voda ulazi u čamac – šta radite?! Izbacujete vodu ili začepite rupu!!! Začepljanje rupe u slučaju BiH je poštivanje člana 2 Ustava BiH bez obzira na izborni zakon ili na to ko je na vlasti. Domaće zakonodavstvo koje je, i inače, nakaradno i nije u saglasnosti sa Aneksom I i ratificiranim međunarodnim dokumentima o zaštiti ljudskih prava nema prioritet ako nije u skladu sa Ustavom (vidi član 2).

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.