Milenijalci i generacija Z otporni na Kovid 19

Novo Deloitte-ovo istraživanje Millennial Survey 2020 otkriva da milenijalci i generacija Z pokazuju odlučnost i viziju da izgrade bolju budućnost, uprkos zdravstvenom i ekonomskom kolapsu koji je izazvala pandemija Кovid 19.

Deveto izdanje ovog globalnog istraživanja, koje ispituje stavove milenijalaca, otkriva da ove generacije ostaju otporne pred nevoljama i odlučne su da pokrenu pozitivne promjene kako u svojim zajednicama tako i širom svijeta.

Ovogodišnje istraživanje sastoji se iz dva dijela: „primarno“ istraživanje je obuhvatilo 18.426 milenijalaca i pripadnika Generacije Z i provedeno je u periodu od novembra 2019. do januara 2020, i „kratko“ istraživanje koje je obuhvatilo 9.102 pojedinca iz više od 13 zemalja u aprilu i maju ove godine, tokom svjetske pandemije.

Mnoga pitanja iz prve studije su ponovljena kako bi se izmjerio uticaj pandemije na stavove.

„Pandemija Кovid 19 je iz korjena promijenila naš način života – kako radimo, družimo se, kupujemo – mlade generacije su bile posebno pogođene“, kaže Ivan Stefanović, rukovodilac u Deloitte-ovom Sektoru za konsalting.

„Međutim, uprkos nesigurnim i obeshrabrujućim uslovima, mladi su pokazali impresivnu otpornost i riješenost da poboljšaju svijet. Dok obnavljamo ekonomiju i društvo, mladi ljudi će imati ključnu ulogu u oblikovanju tog svijeta koji nastaje“.

Izvještaj pokazuje da su posljedice pandemije drastično uticale na karijere mladih.

U vrijeme anketiranja, 30% pripadnika Generacije Z i gotovo četvrtina mlađih milenijalaca (između 25 i 30 godina) ostali su bez posla ili su dobili privremeno, neplaćeno odsustvo.

Samo trećina milenijalaca i 38% pripadnika Generacije Z su izjavili da pandemija nije uticala na njihovo zaposlenje i prihode.

Slika koja je nastala iz ovogodišnjeg istraživanja je komplikovana, ali optimistična: čak i usred krize, milenijalci i Generacija Z insistiraju na poboljšanju društva, zalažući se za svijet u kome kompanije i vlade ispunjavaju svoje obaveze prema zajednici.

Stres i mentalna dobrobit ostaju kritična pitanja

Prije pandemije, 52% pripadnika Generacije Z i 50% milenijalaca iz 13 zemalja, koji su dva puta anketirani, rekli su da su bili pod stresom sve vrijeme ili najveći dio vremena.

Ispitanici su kao primarne izvore stresa naveli brigu za porodicu, dugoročne finansije i izglede za posao.

Zanimljivo je da je nivo stresa opao za obje generacije u drugom dijelu istraživanja, čemu je vjerovatno doprinijelo usporavanje života u karantinu.

To se može potkrepiti i nedavnom studijom Deloitte-a u Velikoj Britaniji u kojoj je učestvovalo 2.000 britanskih radnika, a koja je otkrila da 48% zaposlenih i samozaposlenih stanovnika Londona smatra da je karantin imao pozitivan ili vrlo pozitivan uticaj na njihov život.

Uprkos neznatnim padovima koji su uočeni u drugom istraživanju, stres i mentalna dobrobit ostaju ključne teme za mlade generacije i te teme se ispoljavaju i u radnom okruženju.

Otprilike jedna trećina milenijalaca i pripadnika Generacije Z je uzela slobodne dane zbog stresa prije pandemije, iako je oko polovine navelo druge razloge odsustva svojim poslodavcima.

Ohrabrujuće je da poslovna fleksibilnost uvedena tokom pandemije, može biti jedno od rješenja.

Oko 69% milenijalaca i 64% pripadnika Generacije Z smatraju da ih opcija rada od kuće u budućnosti može osloboditi stresa.

Finansijska nesigurnost je posebno stresna za milenijalce, od kojih su mnogi započeli karijeru u jeku svjetske ekonomske krize i sada se suočavaju sa drugim ekonomskim udarom.

U prvom dijelu istraživanja, više milenijalaca (50%) smatra da će se njihova finansijska situacija pogoršati ili stagnirati nego poboljšati (42%).

Кada su analizirali rezultate iz samo 13 zemalja uključenih u drugi dio istraživanja, 61% milenijalaca je pokazao isti nedostatak optimizma tokom pandemije, skok od 7 procentnih poena u odnosu na glavno istraživanje.

Ipak, postoji određeni kratkoročni optimizam jer je više od polovine milenijalaca u drugom dijelu istraživanja, i skoro polovina pripadnika Generacije Z, reklo da ima ušteđevinu od otprilike tri plate što im može pomoći da podnesu finansijske posljedice pandemije.

Odlučnost da se poboljša svijet u kome živimo i očekivanje da drugi slijede taj model

Mlađe generacije pitanje društvene svrhe shvataju kao ličnu obavezu.

U drugom dijelu istraživanja, ispitanici su naveli da preduzimaju „društveno osviješćene“ akcije kako bi pomogli planeti i društvu.

Кriza Кovid 19 je možda pojačala njihove težnje, jer je skoro tri četvrtine reklo da ih je pandemija učinila empatičnijim za potrebe drugih, i da će preduzeti aktivnosti kako bi pozitivno uticali na zajednicu.

Usredsređenost milenijalaca i Generacije Z na činjenje dobra ogleda se i u njihovim kupovnim navikama.

Oko 60% je reklo da planiraju da kupuju proizvode i usluge od velikih kompanija koje su se pobrinule za svoje zaposlene i imale pozitivan uticaj na društvo tokom pandemije.

Oko tri četvrtine će uložiti dodatni napor i kupovati proizvode i usluge od malih, lokalnih proizvođača.

Кlimatske promjene su opet kritična tema za milenijalce i Generaciju Z prije i tokom krize Кovid 19.

Prije pandemije, polovina ispitanika je izjavila da smatra da je previše kasno za popravljanje štete koja je nastala usljed klimatskih promjena i samo 40% je izrazilo optimizam da će budući napori u vezi sa zaštitom životne sredine imati rezultate.

Međutim, četiri mjeseca kasnije, u 13 zemalja u kojima je urađen drugi dio istraživanja, procenat milenijalaca koji vjeruju da smo dosegli tačku bez povratka pao je za osam poena, što možda pokazuje da je uticaj smanjene aktivnosti na životnu sredinu tokom pandemije dao nadu da još uvijek možemo nešto da promijenimo.

Velika većina (80%) misli da vlade i kompanije moraju da ulože veće napore u zaštitu životne sredine, a svejedno su zabrinuti da bi ekonomski uticaj pandemije mogao ovo učiniti manje prioritetnim.

Povjerenje u poslovno okruženje i dalje opada iako raste lojalnost poslodavcu

Povjerenje u kompanije i njihovo poslovanje generalno širom svijeta nastavlja da opada.

U prvom dijelu istraživanja, 51% milenijalaca je rekao da kompanije i dalje imaju uticaja, ali je to pad u odnosu na 76% prije tri godine i 55% u 2019.

U drugom dijelu istraživanja, ovi brojevi nastavljaju da opadaju do 41% milenijalaca i 43% ispitanika iz Generacije Z (Generacija Z je imala 52% u prvom delu istraživanja).

Da li poslodavci konačno počinju da izlaze u susret potrebama zaposlenih ili milenijalci sve više osjećaju potrebu za stabilnošću?

Prvi put otkad je postavljeno pitanje prije 4 godine, više milenijalaca je u prvom dijelu istraživanja reklo da žele da ostanu kod poslodavca pet ili više godina nego da ga napuste poslije dvije godine.

Procenat onih koji bi otišli za dvije ili manje godina smanjio se sa 49% na 31%, dok je broj onih koji žele da ostanu dugoročno skočio sa 28% na 35%.

Ispitanici iz Generacije Z su i dalje zainteresovani za promjenu posla, ali samo polovina je rekla da bi željela da promjene posao u naredne dvije godine, što je pad u odnosu na 61% prošle godine.

Ispitanici su takođe u velikoj mjeri zadovoljni kako su se njihovi poslodavci ponijeli tokom pandemije Кovid 19 – dvije trećine je reklo da su zadovoljni brzinom i načinom kako su poslodavci postupili.

Oko 60% vjeruje da je to doprinijelo želji da ostanu kod svojih poslodavaca dugoročno.

„Ovi rezultati dokazuju da kompanije moraju učiniti više kako bi pokazale da pozitivno utiču na zaposlene i društvo. Lojalnost zaposlenih raste ako kompanije izlaze u susret njihovim potrebama, počev od poštovanja različitosti i inkluzije do održivosti i prekvalifikacija“, dodaje Ivan Stefanović.

„Za poslodavce je poruka jasna – mladi ljudi vjeruju u kompanije čije poslovanje ima pozitivan efekat na društvo i zajednicu. To su kompanije koje će biti lideri u budućnosti poslije pandemije.”

poslovnenovine.ba

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.