Migrantska kriza: Je li Krajina napušteno dijete države?

Migranti “preplavili” Bosansku krajinu (Reuters)

Krajina je bijesna jer je ostavljena sama da se nosi sa teškim problemom migrantske krize dok, s druge strane, država brižljivo održava nemar.

Piše: Midhat Dedić za AlJazeera

Krajina živi na dramatičnoj traci demonstriranja ljudskih vrijednosti u amplitudama od krajnje humanosti, solidarnosti i plemenitosti prema  migrantima, preko straha o potapanju ovog  dijela države migrantskim talasom do zaziranja i sebičnosti u traženju izlaza od najezde ljudi sa drugih kontinenata koji u Evropskoj uniji vide  spas za svoje živote. Krajina je pritom sada već i opravdano bijesna i jarosna jer je postalo nezamislivo kako ona sama može da riješi globalni proces migrantskog izazova čije su koordinate posljednjih godinu dana “ucrtane”  u bh. reljefu, dok država i njene institucije ( Vijeće ministara, Ministarstvo sigurnosti, Granična služba, Služba za strance, Koordinacijsko tijelo za pitanje migracija u BiH ) brižljivo održavaju nemar i ravnotežu nemoći da se uhvate ukoštac sa šupljom “nebranjenom” istočnom granicom, biometrijskim kaosom nepostojećih dokumenata ilegalnih migranata,  do “unutrašnjih”  kantonalno-entitetskih prepucavanja oko (ne)namjernog usmjeravanja migranata, kuda nego prema Krajini.

Rok od 30 dana i ni dana više     

Gradsko vijeće Bihaća na tematskoj sjednici, zakonodavni organ Velike Kladuše i izvršna vlast Unsko-sanskog kantona sinhroni su  u jednoj tačci – neminovnosti  hitnog izmještanja privremenih prihvatnih migrantskih centara “Bira” u Bihaću i “Miral” u Velikoj Kladuši van naseljenih područja. Operativna grupa za koordinaciju aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na USK i Vlada USK dali su, tvrde najozbiljnije u Kabinetu premijera USK Mustafe Ružnića rok od 30 dana da Ministarstvo sigurnosti i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH izmjeste migrante samce iz pomenuta dva “ad hoc” centra, dok migrantske porodice sa djecom i maloljetni migranti ostaju u istom kapacitetu u  objektima “Sedra”, Cazin i  “Borići” Bihać. Novog roka, kažu, neće biti, a nakon isteka 30 dana Vlada USK će, u skladu sa svojim ovlastima pristupiti zatvaranju i rasformiravanju prihvatnih centara “Bira” i “Miral”,adresirati odgovornost na jedinu pravu adresu Ministarstvo sigurnosti BiH i Službu za strance.

“Pet mjeseci se igramo “gluhih telefona”, nije to varljivi osjećaj, nego činjenično stanje da se viši nivoi vlasti naprosto oglušuju o naše zahtjeve. Zato smo i došli  u ovakvu pat-situaciju. Naša  delegacija je tražila hitni sastanak u Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara i Vladi FBiH, ali u Sarajevu nas “niko ne čuje”, kaže premijer  USK Mustafa Ružnić. Još od februara u Vijeću ministara navodno stoji  odluka o preuzimanju u nadležnost migrantskih centara “Bira” i “Miral” ali ona ni do dana nije  objavljena u “Službenim novinama BiH” čime bi stupila na snagu. Poznavaoci tvrde da to čak nije ni bila iskrena namjera već samo obećanje Krajišnicima da se smire strasti, a sada, praktično, taj službeni akt ne bi imao nikakvo uporište u realnosti.

“Mi prepoznajemo tu situaciju i nije logično ni preporučljivo držati ljude u blizini gradskih zona, porodice sa djecom su manji problem, ali samci muškarci oni predstavljaju problem. Čak i da ga ne rade, pojava većih grupa u manjim sredinama izaziva u ljudima strah i jezu”, kazao je pred gradskim vijećnicima Bihaća Dražen Rozić, iskusni koordinator IOM-a.

Proljeće i ljeto donijeće, prognoze i strahovanja su ujedinjeni,  ogromni  val migranata, ljudi koji, jezivo u  paradoksalnosti, nemaju šta izgubiti osim života na putu kao boljoj budućnosti. Elementarna geografska logika, ako  zanemarimo vječite teorije zavjere,  kaže da je migrantima  najlakše i najbliže na bh. migrantskoj ruti u EU ući kod Bihaća i Velike Kladuše.

Građani se samoorganizovali

“Migrante u Bihać niko nije zvao ni tražio, niko im nije osigurao specijalne uslove za život ovdje pa su oni došli zbog toga. Pojavili su se još prošle godine, spavali u džamijama, a onda smo ih imali u sve većem broju, a sa tim su došli i problemi…Migrante nisam ja kao gradonačelnik pozvao, nije ih u u Veliku Kladušu pozvao ni Fikret Abdić, a došli su. Razlika je između mene i Fikreta ta što sam ja učinio sve da im pomognem i to i danas činim. I ne samo ja, prije nego su migranti došli  u ovolikom broju, građani su se samoorganizirali u dvije humanitarne organizacije  i pomagali migrantskoj populaciji. Slušao sam kao migranti objašnjavaju zašto  su pored blizine granice došli i ostali ovdje-zato što ih ne tuku”, u emotivnom obraćanju vijećnicima kazao je gradonačelnik Šuhret Fazlić.

U međuvremenu Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je skoro jednoglasno prihvatio inicijativu dva krajiška zastupnika Hamdije Abdića i Albina Muslića o održavanju tematske sjednice Doma o migrantskoj krizi. Fokus će biti  na ogromnom teretu koji trpi Unsko-sanski kanton.

I Predstavničkom domu Parlamenta BiH poslanici stranaka SDP, NS, SBB i A-sda uputili su zahtjev za sazivanje hitne sjednice zbog eskalacije migrantske krize. Svima je, izgleda, jasno da sigurnosna i humanitarna situacija u Krajini zahtijeva hitne reakcije i akcijski plan prekidanja aktuelne migrantske rute koja je rezultirala  zvanično prihvaćenim brojem od 3200 migranata  i još toliko ilegalnih koji svakodnevno različitim kanalima stižu na najzapadniji dio države.  Država bi trebala da raspojasanu migrantsku krizu konačno stavi pod kontrolu svojih nadležnih institucija.

Izvor: Al Jazeera

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.