Kako zaštiti proizvode i dobiti oznaku geografskog porijekla u BiH? – Sertifikat donosi višu cijenu i olakšan plasman

Početkom juna BiH je dobila prve prehrambene proizvode koji nose oznaku geografskog porijekla, a prema evropskoj legislativi u ovoj oblasti.
Livanjski sir, Visočka pečenica i Nevesinjski krompir su zaštićeni oznakom geografskog dok je Livanjski izvorni sir zaštićen oznakom porijekla. Ovim činom učinjen je pionirski poduhvat u približavanju evropskom trendu zaštite domaćih proizvoda i proizvođača.


Evropski proizvođači su dobro svjesni prednosti koje prodaja i promocija prehrambenih proizvoda dobija zaštitom geografskog porijekla. Naime, poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i pića čija su imena zaštićena oznakom geografskog porijekla imaju jaku ekonomsku korist za proizvođače i to ponajviše u marketingu, pokazalo je istraživanje koje je ranije objavila Evropska komisija.
Ove su oznake dio evropskog sistema prava intelektualnog vlasništva, a pomoću njih se na zakonit način ono štiti od imitacije i zloupotrebe.
Studija sprovedena na 3.207 proizvoda, koliko ih je bilo zaštićeno krajem 2017. godine u EU, otkrila je da oni zajedno predstavljaju prodajnu vrijednost od 74,76 mlrd EUR što je u prosjeku dvostruko više nego za slične proizvode bez certifikata.
Od ukupnog broja ovih proizvoda 49% su bila vina, 43% poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i 8% alkoholna pića.
U BiH sam postupak zaštite proizvoda podrazumijeva određeni utrošak vremena, čija dužina zavisi od kvaliteta same prijave, dok ukupan iznos naknada se kreće oko 560 KM.

Put do oznake geografskog porijekla u BiH


Postupak za registraciju oznake geografskog prijekla pokreće se zahtjevom koji se podnosi Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
– Postupak provodi Povjerenstvo za registraciju oznaka koje osniva Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije, u suradnji s nadležnim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH. Samom podnošenju zahtjeva prethodi formiranje udruženja i izrada proizvođačke specifikacije za proizvod koji se želi registrirati oznakom zemljopisnog podrijetla. Nakon formalno-pravnog ispitivanja zahtjeva koje provodi Agencija, sažetak zahtjeva objavljuje se u Službenom glasniku BiH i na veb stranici Agencije i danom objavljivanja započinje rok od dva mjeseca za ulaganje prigovora na objavljeni zahtjev. Po isteku navedenog roka rješava se o eventualno pristiglim prigovorima. Ako prigovor nije uložen, rješava se o zahtjevu za registraciju – istakli su za eKapiju u Agenciji za sigurnost hrane BiH.


Dodaju da u slučaju pozitivnog rješavanja zahtjeva za registraciju oznake, oznaka se upisuje u odgovarajući registar oznaka te slijedi objavljivanje registrirane oznake u Službenom glasniku BiH.


– Trajanje postupka registracije u najvećoj mjeri ovisi o tomu koliko je kvalitetno pripremljena propisana dokumentacija te da li je bilo uloženih prigovora na zahtjev za registraciju.


Saznali smo i da su troškovi postupka zaštite oznake podrijetla, zaštite oznake zemljopisnog podrijetla i postupka zaštite oznake zajamčeno tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda u BiH propisani Odlukom o visini naknade za postupak zaštite oznaka podrijetla i zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla i postupak zaštite oznaka zajamčeno tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda koju je donijelo Vijeće ministara BiH.

(Foto: Pixabay / AlbanyColley)Naknada za podnošenje zahtjeva za registraciju iznosi 30 KM, za provođenje postupka registracije 500 KM te za upis u registar 30 KM.

Bolja pozicioniranost i marketing

– Nakon završenih određenih procedura, provjera, studija, prikupljanja dokumentacije Nevesinjski krompir postao je prvi brendirani proizvod u RS, a oznaka zaštite geografskog porijekla osigurava velike dobrobiti, bolju poziciju na tržištu i veću cijenu – kaže za eKapiju Dragan Šepa iz Privredne komore Republike Srpske.
Kako on ističe, na domaćem i međunarodnom tržištu vlada jaka konkurencija u plasmanu prehrambenih proizvoda.


– U toj borbi za konkurentnost sve više se cijene tradicionalni proizvodi, odnosno proizvodi čije posebne karakteristike proizilaze iz vrijednosti njihovih sastojaka, načina proizvodnje i prerade, te podneblja iz kojeg dolaze. Prehrambeni proizvodi koji nose jednu od oznaka na tržištu spadaju u prehrambene proizvode više cjenovne kategorije i više se cijene zbog njihovih sastojaka, načina proizvodnje i podneblja iz kojeg dolaze. Proizvođačima je olakšan plasman, a potrošači na tržištu lakše prepoznaju tradicionalne proizvode koji na pakovanju imaju posebne oznake – pojašnjava Šepa.


Oznaka zaštite geografskog porijekla, kaže, daje potrošaču sigurnost da je prizvod prošao dodatne kontrole u vezi sa bezbjednošću i da ima neka svojstva koji takav proizvod na drugom području nema.
– Oznake porijekla i geografskog porijekla takođe doprinose stvaranju identiteta i prepoznatljivosti proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu, kao i podizanju kvaliteta proizvoda.


Osim navedenih benefita za proizvođače, registracija oznake geografskog porijekla ima pozitivan učinak i na područje s kojeg taj proizvod potiče, kažu nam u Agenciji za sigurnost hrane BiH.


– Izravna veza proizvoda s određenim zemljopisnim područjem daje dodatnu vrijednost i prepoznatljivost tom području, te doprinosi ruralnom razvoju, osobito onih udaljenijih i dislociranih područja. Prema rezultatima istraživanja tržišta proizvoda koji su registrirani oznakom zemljopisnog podrijetla navedenim u “Studiji o gospodarskim koristima sustava kvalitete EU-a, oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčenih tradicionalnih specijaliteta” koja je objavljena u 2019. godini, prodajna vrijednost proizvoda obuhvaćenih studijom bila je u prosjeku dvostruko veća od prodajne vrijednosti sličnih proizvoda koji nisu certificirani. Prema ovoj studiji, proizvođači ostvaruju jasnu gospodarsku korist u smislu marketinga i povećanja prodaje zahvaljujući visokoj kvaliteti i ugledu tih proizvoda te spremnosti potrošača da plate više za izvorne proizvode.

Veliki potencijal i zainteresovanost proizvođača
Bosna i Hercegovina ima veliki broj tradicionalnih proizvoda čije posebne karakteristike proizilaze iz vrijednosti njihovih sastojaka, načina proizvodnje i prerade, te podneblja iz kojeg dolaze.


– Međutim, kako bi ti proizvodi bili registrirani oznakom zemljopisnog podrijetla potrebno je i formalno-pravno kroz postupak registracije dokazati da isti zadovoljavaju sve uvjete za registraciju oznaka u skladu s propisima Bosne i Hercegovine. U tom procesu, svaki zainteresirani proizvođač ili udruženje imat će odgovarajuću podršku Agencije u okviru njezinih nadležnosti – kažu u Agenciji i ističu da je na nedavno održanom sastanku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo BiH-EU pozdravljen pomak koji je Agencija za sigurnost hrane BiH, u saradnji s nadležnim entitetskim ministarstvima poljoprivrede, postigla u oblasti izrade zakonodavnog okvira za zaštitu geografskih oznaka prehrambenih proizvoda.


Pravilnik o sistemima kvaliteta za prehrambene proizvode koji je na snazi u BiH usklađen je sa odgovarajućim zakonodavstvom EU, a oni koji žele registrovati oznakom geografskog porijekla svoje proizvode koji ispunjavaju propisane uslove mogu to neometano učiniti. Nakon što se registruje određeni prehrambeni proizvod u Bosni i Hercegovini, u skladu s Pravilnikom o sistemima kvalitete za prehrambene proizvode, može se podnijeti zahtjev za registraciju na nivou Evropske unije. Zahtjev se podnosi Evropskoj komisiji putem Agencije za sigurnost hrane BiH.
– Privredna komora Republike Srpske je, u saradnji sa nadležnim institucijama, u ranijem periodu, organizovala radionice na ovu temu, a kako bi ukazala na činjenicu da bi promovisanje proizvoda, koji imaju određene osobine, moglo značajno doprinijeti ruralnoj privredi, poboljšanju prihoda poljoprivrednika i zadržavanju ruralnog stanovništva na tim područjima – dodaje Šepa, te napominje da značaj domaće proizvodnje i kupovine domaćih proizvoda Privredna komora Republike Srpske promoviše i ističe i putem svog dugogodišnjeg projekta “Naše je bolje”.


Proizvođačima i udruženjima koja su u dilemi u vezi s registracijom oznaka podrijetla, zemljopisnog podrijetla i oznake zajamčeno tradicionalnog specijaliteta preporučujemo da uzmu u obzir sve benefite navedenih oznaka i kapacitete kojima raspolažu, poručuju iz Agencije.


– Prilikom donošenja odluke o tome koja se od oznaka želi registrirati – oznaka podrijetla ili oznaka zemljopisnog podrijetla- potrebno je razmotriti može li se u tom definiranom zemljopisnom području odvijati proizvodnja, prerada i priprema. S obzirom na to da su motivi za registraciju, osim neograničene zaštite, u prvom redu bolji izgledi za plasman danog proizvoda, posebno bi trebalo uzeti u obzir i očekivanja potrošača. Četiri bosanskohercegovačka proizvoda koja su već registrirana oznakama podrijetla i zemljopisnog podrijetla potvrđuju da naša udruženja mogu uspješno odgovoriti na postavljene zahtjeve za registraciju oznaka – navode u Agenciji za sigurnost hrane BiH.

ekapija.ba

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.