Istraživanje stavova bh. javnosti: Romska zajednica najviše diskriminisana

Iako prepoznaju prisutnost diskriminacije, bh. građani i građanke imaju mnoge predrasude prema pripadnicima i pripadnicama manjinskih zajednica.

Bh. građani smatraju da diskriminacija predstavlja veliki problem u našoj zemlji, te da su Romi i Romkinje najdiskriminisanija zajednica, pokazalo je istraživanje Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini u kojem je učestvovalo 1001 osoba širom BiH. Iako većina ispitanika, njih 81 posto, smatra da su Romi i Romkinje najdiskriminisanija zajednica, većina je pokazala negativne stereotipe prema njima. “Oko polovine ispitanika i ispitanica smatra da većina Roma/Romkinja živi od socijalne pomoći i ne želi raditi te su rekli da ih ne bi zaposlili”, navodi se u izvještaju “Diskriminacija u Bosni i Hercegovini: percepcije, stavovi i iskustva javnosti”, i dodaje da je očigledan jaz između romske i drugih grupa jer je 63 posto ispitanika izjavilo da ne poznaje nikoga iz romske zajednice. 

Slično je i sa LGBTIQ zajednicom za koju 70 posto ispitanika smatra da je izložena diskriminaciji. Ipak, odgovori ukazuju na predrasude prema LGBTIQ osobama, te 59,9 posto ispitanika ne odobrava homoseksualnost i smatra da je to bolest koju treba liječiti.  

“Zabrinjavajuće je što bi 38,1 posto ispitanika/ca podržalo poslodavca da ne zaposli nekoga zbog njegove/njene seksualne orijentacije, dok je 39,7 posto ispitanika/ca reklo da bi im bilo čak i neugodno kada bi znali da je njihov/a komšija/nica LGBTIQ”, navodi se u izvještaju. “Ispitivanje je pokazalo da većina smatra da je diskriminacija zapravo ukorijenjena u zakonima i politikama državnih organa, manji dio smatra da je zasnovana na predrasudama. Ja mislim da je situacija u stvarnosti obrnuta”, izjavio je tokom predstavljanja istraživanja Midhat Izmirlija, docent doktor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i stručnjak za ljudska prava.

Istraživanje donosi uvid i u to kako ispitanici vide osobe koje se razlikuju od njih po određenim karakteristikama kao što su etnička pripadnost, vjera i druga uvjerenja. Tako je 42 posto ispitanika izrazilo uvjerenje da treba izbjegavati sklapanje braka sa pripadnicima drugih nacionalnosti/etničkih grupa, a 18,7 posto njih je izjavilo da im ne bi bilo drago iznajmiti stan pripadnicima druge etničke grupe.  “Ovakvi rezultati ukazuju na važnost da se nastavi s radom na zaštiti ljudskih prava povratnika/ca u BiH i onih koji/e su brojčano manjina u svojim zajednicama”, poručuje se u izvještaju. 

Uvjerenje da su žene bolje prilagođene za brigu o porodici nego za rad izvan kuće izrazilo je 36,9 posto ispitanika, a njih 34,2 posto smatra da su muškarci bolji politički lideri od žena.  Kada su ove brojke analizirane na osnovu spola ispitanih osoba, otkriveno je da su muškarci veći zagovornici “tradicionalnih” uloga na osnovu spola. 

Među pozitivnim rezultatima istraživanja je i podatak da 77 posto ispitanika ne podržava segregaciju kroz praksu “dvije škole pod jednim krovom”, a samo 4,2 posto njih izbjegava osobe sa nižim obrazovanjem. Također, samo 7,7 posto ispitanika ne bi voljelo imati kolege s ozbiljnim invaliditetom jer bi to značilo da bi morali obavljati dio njihovog posla, navodi se u izvještaju. 

Kompletan izvještaj dostupan je ovdje.

diskriminacija.ba

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.