DOKUMENTIRANJE RATNIH ŽRTAVA Na ovom linku možete doznati imena ubijenih i način na koji su stradali

foto: arhiva NL

Autor: Boris Pavelić za Novi list

Istraživačica Documente Nives Jozić predstavila je mogućnosti pretraživanja interaktivne mape, koja omogućuje pronalaženje imena svakoga ubijenog ili nestalog s podacima o osobi, načinu stradanja i izvorima na temelju kojih je podatak utvrđen.

Na internetskoj adresi ‘Zrtveratovasfrj.info‘ nalazi se interaktivna mapa s podacima o dosad utvrđenim žrtvama ratova na područje bivše Jugoslavije, koju je danas u Zagrebu predstavila Koalicija za utemeljenje Regionalne komisije o utvrđivanju činjenica u ratovima na području bivše Jugoslavije (REKOM).

Riječ je o internetskom alatu na kojemu su pohranjeni te grafički i po kategorijama obrađeni podaci o najmanje 22 tisuće ubijenih i nestalih, koliko su nevladine organizacije udružene u Koaliciju za REKOM uspjele dokumentirati tijekom svojeg višegodišnjeg istraživanja. Mapu su predstavile Nataša Kandić, utemeljiteljica Fonda za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda te Vesna Teršelič i Nives Jozić iz zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću – Documenta.

Istraživačica Documente Nives Jozić predstavila je mogućnosti pretraživanja interaktivne mape, koja omogućuje pronalaženje imena svakoga ubijenog ili nestalog s podacima o osobi, načinu stradanja i izvorima na temelju kojih je podatak utvrđen. Jednostavna, ali informativna i potresna internetska stranica može se pretraživati po imenu, mjestu i načinu stradanja, po bivšim republikama i odsječku vremena od 1991. do 2001. godine. Na grafičkoj karti bivše Jugoslavije, mapa nudi i pregledan grafički uvid u rasprostranjenost nasilja te točna mjesta u kojima su se nesreće dogodile.

“Utemeljenje REKOM-a danas je aktualnije nego ikad, jer su odnosi u regiji sve lošiji, ratne se istine krivotvore a žrtve zanemaruju, a mi mislimo da je važno da ljudi pamte ljude”, kazala je na predstavljanju Vesna Teršelič, koja je interaktivnu mapu o ratnim žrtvama nazvala “pionirskim pothvatom”. Precizirala je kako je Documenta dosad identificirala 17.007 žrtava rata u Hrvatskoj, ali je u mapu uneseno tek nešto više od četiri tisuće žrtava o kojima su podaci potvrđeni iz više neovisnih izvora.

Nataša Kandić naglasila je kako je iznimno važno načiniti konačan i detaljan popis žrtava ratova na području bivše Jugoslavije, te da se to ne može drukčije nego regionalnom suradnjom. “Ne vidimo nijedan razlog da neka država regije u tome ne sudjeluje. Očekujemo da Hrvatska, kao članica EU, bude jedna od njih, naročito zato što je u mandatu predsjednika Ive Josipovića prednjačila u izradi statuta REKOM-a. Očekujemo da će prednjačiti opet, kako bismo zajedno, pomoću činjenica, otvorili put pomirenju”, kazala je Nataša Kandić.

3 komentara

  • Pogledao sam ovu mapu…u Banjaluci, npr.najvise je poginulih drzavljana Srbije (?!) koje niko u gradu nije napadao! Zrtava Muslimana nema, a Hrvata ima 1-2, ali ne banjaluckih, nego onih iz RH…i to su banjalucke zrtve?! Ne, ne, to je jedna beogradska podvala, mozda donekle i zagrebacka, koja maskira pravo cinjenicno stanje. BiH se treba povuci iz te Rekom price pod hitno! Srecom, ona je dosad ionako neuspjela, a vidimo i zasto!

  • Dovoljno je čitati pažljivo:
    “Na internetskoj adresi ‘Zrtveratovasfrj.info‘ nalazi se interaktivna mapa s podacima o dosad utvrđenim žrtvama ratova na područje bivše Jugoslavije”, …”koja omogućuje pronalaženje imena svakoga ubijenog ili nestalog s podacima o osobi, načinu stradanja i izvorima na temelju kojih je podatak utvrđen. Jednostavna, ali informativna i potresna internetska stranica može se pretraživati po imenu, mjestu i načinu stradanja, po bivšim republikama i odsječku vremena od 1991. do 2001. godine. Na grafičkoj karti bivše Jugoslavije, mapa nudi i pregledan grafički uvid u rasprostranjenost nasilja te točna mjesta u kojima su se nesreće dogodile.”
    Vaš komentar ne proističe iz napisanog teksta za razliku od mog. Opet, nema razloga da se Vaša mreža, niti bilo koja njena organizacija članica, pa ni pojedinac, osjeća odgovornim za to, jer je odgovornost prije svega na zvaničnim institucijama države. S obzirom da to u BiH realno kao da ne postoji (ni državne, tj. javne institucije, ni njihova odgovornost) imate tako nakaradno prezentovane činjenice u regionalnom kontekstu, iz kojih bi svako koji ih čita, a da recimo pojma nema o istoriji i realnim dešavanjima iz 1990ih, zaključio da su građani Srbije i Hrvatske ti koji su, ni krivi ni dužni, masovno stradavali u BiH, valjda jer ih je neko odatle organizovano, masovno i sistematski progonio, zastrašivao, i na kraju likvidirao u sklopu organizovane kampanje nasilja nad njima. Na stranu što se u najvećem broju radilo, najviše o paravojnim formacijama, pa i legalnim vojskama drugih zemalja na teritoriji BiH, na stranu što je bilo vjerovatno i civilnih žrtava građana iz tih zemalja, koje nikako ne umanjujem, ipak je ovakva interpretacija, koja se nameće iz iznesene mapa, u najmanju ruku sporna, problematična i cinična…pa, čekajte, jesu li pod vojnom opsadom od nekoliko godina bili Beograd i Zagreb ili Sarajevo? Koji je broj žrtava u BiH, a koji u ove dvije države? Ajte, molim Vas…

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.