Online nastava: Unapređenje digitalnih kompetencija nastavnika potrebno više nego ikada prije

Preuzeto sa PCskolarac.info

Nastavni proces u Bosni i Hercegovini se usljed pandemije i opasnosti širenja koronavirusa iz učionica premjestio u online prostor i televizijski program, a prosvjetne radnice i radnici nastoje omogućiti učenicama i učenicima nesmetano praćenje gradiva uz pomoć svih raspoloživih sredstava, dok istovremeno i sami uče.

U Federaciji BiH od obustave redovnog nastavnog procesa 12. marta različiti kantoni se različito snalaze s novonastalom situacijom. U Tuzlanskom kantonu je tako od ponedjeljka, 23. marta uvedena testna online nastava, dok se određeni nastavni sadržaji za niže razrede osnovne škole emituju putem RTV Tuzlanskog kantona. Osnovnoškolci i srednjoškolci u Zeničko-dobojskom kantonu, makar oni koji nastavu pohađaju po Nastavnom planu i programu (NPP) na bosanskom jeziku, nakon desetak dana održavanja nastave putem online platformi, do kraja marta su na proljetnom raspustu. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, nastava se zasad odvija putem maila i Vibera.

Nastava u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo odvija se online od 12. marta. Nastavom su obuhvaćeni svi predmeti, a preporuke Ministarstva obrazovanja omogućuju nastavnom osoblju fleksibilnost u prilagođavanju gradiva online procesu učenja uz preporuku kroskurikularnog pristupa i reduciranja preobimnog nastavnog sadržaja, izbor načina ocjenjivanja, a nalažu i strpljenje po pitanju pristupa učenica i učenika računarima ukoliko se radi o porodici s više školaraca, kao i redovnu komunikaciju s roditeljima. Prosvjetne radnice i radnici se trebaju držati Uputstva za realizaciju prakse ‘Online nastava’.

Namir Ibrahimović, direktor OŠ „Safvet-beg Bašagić“ u Sarajevu, ističe da su prvi dani izvođenja online nastave bili haotični jer se kompletna škola, odnosno pedesetak nastavnica i nastavnika i više od šesto učenica i učenika, preko noći preselila na internet. „Situacija se krajem sedmice smirila, online nastava je profunkcionirala i sada radimo na dodatnom poboljšanju same kvalitete online nastave. Nastavnice i nastavnici, kao i djeca, daju sve od sebe da ovladaju platformom; nekima ide lakše, nekima malo teže. U našoj školi kao platformu za online nastavu koristimo Office 365.“

Većina učenika i učenica OŠ „Safvet-beg Bašagić“ ima uvjete za online nastavu, pristup uređajima i internetu, a onim učenicama i učenicima čiji su roditelji javili da imaju problem s nedostatkom kvalitetnog uređaja za rad online posuđeni su službeni školski laptopi nastavnica i nastavnika, kao i školski tableti. Drugi roditelji su se također iskazali solidarnošću, te su ponudili svoje desktop računare koje ne koriste.

‘Redovna nastava neće biti ista nakon što se učenici vrate u školske klupe’

Prinudno prebacivanje nastave u online prostor iznijelo je na vidjelo i potrebu za sistemskim izgrađivanjem digitalnih kompetencija prosvjetnih radnica i radnika. U tome su, nažalost, kako napominje Ibrahimović, nastavnice i nastavnici dosad bili prepušteni sami sebi. „Sistem ne prepoznaje ozbiljan rad na poboljšanju nastavničkih digitalnih kompetencija i sad je očigledno koliko je to važno. No, kada ne postoji druga opcija, nastavnici pitaju, uče, pokušavaju i uspijevaju.“

Ibrahimović također navodi da je vrlo teško naći pravu formulu za vezu postojećeg NPP i online nastave, te da dio nastavnica i nastavnika u sarajevskim školama i dalje daju previše zadataka djeci, zahtijevaju prepisivanje lekcija iz udžbenika isl. „Jasno je da klasični čas niko ne može prebaciti u online okruženje; čak i ako uspije, postaje besmisleno. Bilo bi korisno da nastavnici koji predaju srodne predmete zajedno planiraju nastavu i da je zajedno drže; da iskoriste ovu prinudnu priliku i pokažu kakvu je zaista kvalitetnu školu moguće imati, školu koja će pobuđivati i održavati interesovanje djece.“

Kad je riječ o ocjenjivanju, direktor OŠ „Safvet-beg Bašagić“ je nastavnicima ove škole preporučio da ocijene svaku kvalitetnu aktivnost učenica i učenika. Ipak, napominje da nas ovaj period može naučiti i nečemu bitnijem od toga. „Volio bih da naučimo kako škola može biti bolja i kvalitetnija kad ocjenjivanja nema nikako; kad se uči iz znatiželje, zadovoljstva i potrebe“, navodi, naglašavajući i da redovna nastava neće biti ista nakon što se učenici vrate u školske klupe, jer uz stečena iskustva online nastave, platforma za učenje na daljinu može postati sastavni dio buduće škole, a u skladu s najavljenim reformama obrazovnog sistema u Kantonu Sarajevo, te izradi predmetnih kurikuluma zasnovanih na ishodima učenja.

‘Nema izazova na koji ne možemo odgovoriti’

U Republici Srpskoj, nastava na daljinu za osnovce počela je 17. marta, emitovanjem na programu Televizije Republike Srpske, a za srednjoškolce 23. marta putem online platformi za učenje, prvenstveno alata Office 365, a potom i maila, društvenih mreža i servisa za razmjenu poruka. Časovi za osnovnoškolce emitovani putem televizije dostupni su i na platformi eNastava, koja sadrži i upute nastavnicama i nastavnicima za lakši rad, a škole su nastavnicima i učenicima kojima je to bilo potrebno ustupile svoje laptope.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske odgovorili su nam da su online nastavom i nastavom na daljinu obuhvaćeni svi predmeti, premda su u početku neki predmeti, poput muzičkog, likovnog, fizičkog i demokratije i ljudskih prava, bili izostavljeni, a zasad ih nema ni u rasporedu časova objavljenom na stranici Ministarstva. Iz Ministarstva preporučuju da se praćenje napredovanja učenika izvodi na različite načine, od pisanja eseja do izvođenja eksperimenata i snimanja video-zapisa, ali prilagođeno uslovima rada od kuće.

Sandrijela Kasagić, profesorica srpskog jezika i književnosti u Gimnaziji Banja Luka, kaže da je trenutna situacija specifična i da se proces online nastave odvija polako i strpljivo. „Posla ima mnogo, dobili smo raspored po danima, predmetima; satnica nije određena, ali sam sigurna da, kao i inače, svaki savestan predavač, i u ovim uslovima, provodi sate u pripremi i radu. Ove sedmice se još uvek dovijamo na različite načine, a sve u očekivanju da nam otvore platformu – Google classroom G suite for Education koja će nam, nadam se, olakšati.“

Kasagić dodaje da učenice i učenici Gimnazije Banja Luka uglavnom imaju pristup internetu i potrebnoj opremi, ali da ne zna je li i u manjim mjestima tako. Prema njenim riječima, u ovoj školi su i ranije koristili prednosti digitalnog svijeta za komunikaciju s učenicama i učenicima, ali je sada situacija ipak drugačija. „Ova nastava se najviše razlikuje po tome što ne možemo gledati jedni druge u oči – nema tehnologije koja može to da nadoknadi i, svaka čast svakome ali – niko ne može osmisliti ekran ili bajte koji mogu preneti tanane ljudske emocije.“

Prema instrukcijama Ministarstva prosvjete i kulture, nije planirana redukcija gradiva, a nastavne oblasti i jedinice se za online nastavu osmišljavaju na različite načine, uz poštivanje specifičnosti predmeta, što nije uvijek jednostavno. „Za predavače srpskog jezika i književnosti koji vole da pričaju i razgovaraju – ovo je težak period; za informatiku i računarstvo – verovatno – idealan, ali zamislite časove likovne kulture, filozofije, fizičkog… Treba biti mađioničar pa da se sve uradi kako valja“, navodi naša sagovornica.

Govoreći iz pozicije ekspertice u oblasti pedagoške i školske psihologije ali i majke, profesorica na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Ivana Zečević ocjenjuje da ćemo svi, roditelji, a i ostali, iz ovog perioda izaći svjesniji koliko prosvjetni radnici trebaju biti cijenjeni u društvu i da školovanje od kuće nije baš jednostavno, ukoliko želimo da nam djeca budu zaista obrazovana.

„Naravno da online nastava i ova emitovana putem TV nikako ne mogu da zamijene živu riječ i živi kontakt, ali ovo su za sada jedini izbori. Ko god ima nešto protiv ovog, što se mene tiče neka predloži nešto „pametnije“ i bolje. Smatram da su se naši nastavnici i učitelji, koje gledamo svaki dan na TV, odlično snašli. Oni rade u njima potpuno neadekvatnim uslovima. Prosvjetni radnici su navikli na interakciju, a u studiju je nemaju, pričaju kamermanu. Ovo je situacija u kojoj anksioznost raste i zato su pojedini djelovali prvih dana vrlo anksiozno, međutim, ono što pripreme je zaista suština sadržaja koji djeci treba“, navodi Zečević.

Da u vanrednim okolnostima dodatno dolazi do izražaja stručnost prosvjetnih radnika slaže se i Sandrijela Kasagić. „Za svoje kolege iz prosvete mogu slobodno i vrlo samouvereno da kažem – nema izazova za nas na koji mi ne možemo odgovoriti – učitelji i nastavnici s lakoćom vode čas na TV-u kao da to rade celog života! Zanimljiva mi je i kompetitivnost među nama koja je uvek zdrava – ko će bolje, lepše, stručnije, jasnije, praktičnije“, ističe, a na pitanje o najvećem izazovu za profesorice i profesore odgovara šaljivo: „Najveći izazov je za Mtel – hoće li moći da nas izdrži?“

‘Dešava se ‘tiha reforma’ plana i programa’

Nastava u Brčkom se, prema odluci Odjeljenja za obrazovanje Vlade Brčko distrikta, također odvija putem online platformi, te će, ukoliko to bude potrebno, školska godina biti i zaključena na ovaj način. Ernad Osmić, nastavnik bosanskog jezika i književnosti u Četvrtoj osnovnoj školi u Brčkom, navodi da su učenice i učenike u roku od dva dana uključili u novi način rada. „Mlađe grupe s učiteljima rade putem Viber grupa, dok stariji s nastavnicima surađuju putem Google Classrooma. Ove platforme su u ovako kratkom roku bile najjednostavnije rješenje, jer smo ih i ranije koristili u nastavnom procesu u svim predmetima.“

Dosadašnje iskustvo izvođenja online nastave ocjenjuje iznimno pozitivno. „Svi se budimo iz zimskog sna ustaljene nastave. Moramo biti kreativni i inovativni kako bismo održali pažnju u odsustvu. To je jako teško. Učenik te može ignorirati, pa reći da nije imao interneta ili uređaj u tom trenutku pri ruci kada je trebalo uraditi neki zadatak. Prednost ovog pristupa je ta da svi učimo. I učenici i nastavnici, a to je, barem za mene, jedno sveobuhvatno pedagoško iskustvo.“

Kad je riječ o ocjenjivanju, Osmić tvrdi da su đaci vrlo angažovani u ispunjavanju svojih obaveza, te da stoga nastavnicima neće manjkati materijala za ocjenjivanje. Upitan na koji se način NPP prilagođava online nastavi, odgovara da je NPP čak i za tradicionalnu nastavu poprilično „pretrpan“, te da ga se u novonastalim okolnostima, očekivano, dotjeruje i prilagođava. „Koliko vidim kod ostalih kolega, javlja se, tako reći, jedna „tiha reforma“. Nastavne jedinice se prerađuju neviđenim osjećajem za detalj, što je svakako dobra stvar. Mislim da ćemo iz ovoga svega izaći mnogo upućeniji u ono što nam nedostaje u vidu kvalitetnog NPP-a.“

Vrijeme je za razvijanje digitalnih kompetencija

Baš kao i naši sagovornici iz sarajevske i banjalučke škole, Osmić je mišljenja kako je ova situacija dodatno potcrtala potrebu za digitalnim kompetencijama nastavnika. „Digitalne kompetencije nisu neka zasebna vrsta kompetencija, nego su esencijalni dio duha vremena u kojem živimo. Ukoliko nemamo kompetencije živjeti u sopstvenoj sadašnjosti, onda teško da možemo biti stručni odgojiti i educirati naraštaje za budućnost.“

Djeca su, prema njegovim riječima mnogo upućenija u digitalni svijet, ali je njihove kompetencije također potrebno oblikovati. „Učeničke digitalne kompetencije nisu dovoljno formatirane. Fali im medijske pismenosti kako bi uspješno odvojili bitne digitalne kompetencije (npr. da naprave email) od manje bitnih (npr. da postave story s filterom). Nismo, nažalost, još odmakli u te vode edukacije, ali je svakako jako bitno o tome već sada da razmišljamo.“

Ivana Zečević također ističe da iz trenutne situacije trebamo učiti o važnosti digitalnih kompetencija. „Digitalne kompetencije su nešto što je neophodno svakom čovjeku u 21. vijeku. Nije nam trebala izolacija zbog virusa SARS-CoV-2 da to shvatimo. Nadam se da će se priča o digitalnim kompetencijama uvrstiti u NPP-ove u reformi koju provodi nadležno Ministarstvo. No, možda nam je ovo prilika da ih sada razvijamo, ako do sada nismo. Hajde malo da pozitivno gledamo na stvari. Da u nečem lošem, kao što je ova izolacija, tragamo za dobrim. Hajde da sada razvijamo digitalne kompetencije.“

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.