Civilno društvo u BiH se u posljednjih nekoliko mjeseci suočava sa višestrukim izazovima koji su se na organizacije, udruženja i fondacije sručili u jako kratkom vremenu. Svaki od ovih izazova je sam po sebi jako težak, a kada se oni akumuliraju u svega nekoliko mjeseci jasno je da se naše civilno društvo nalazi u odlučujućem trenutku za svoj opstanak, ali i dalji razvoj u korist građana ove zemlje i njenog napretka u budućnosti.
Nedovoljno promišljeno eksperimentiranje vlasti sa visinom minimalne plate ugrozilo je finansijsku održivost brojnih organizacija, iznenadno povlačenje određenih donatora je zaustavilo ili prekinulo provedbu značajnih inicijativa, a donošenje “zakona o stranim agentima” u Republici Srpskoj u svojoj suštini nosi prijetnju za postojanje i djelovanje civilnog sektora. Otpor ovim izazovima je neophodan i upravo o tome su predstavnici sedamdesetak organizacija civilnog društva, nezavisnih medija i akademske zajednice diskutovali na vanrednoj CIVILKI koja je prikladno i nazvana Operacija: Otpor.
Učesnici su iznijeli svoje viđenje trenutnog stanja u civilnom društvu, koje nije samo pogođeno finansijski, nego su u pitanju iskušenja i pravne, političke ali i sigurnosne prirode. Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu ističe kako je vrijeme da se organizacije prebroje i da se među njima uspostavi tješnja saradnja, naročito imajući u vidu koliko su različite realnosti u kojima djeluje civilno društvo u dva bh. entitet.
„Ovo što nam se desilo je možda i dobro, jer nam samo ovakve situacije mogu pokazati koliko smo otporni i kako društvo reaguje na nas“, kazao je Dakić.
Kao i što sam naziv događaja kaže, u njegovom fokusu je bila otpornost organizacija civilnog društva na dinamične promjene kojima svjedočimo. Učesnici su naglasili potrebu za češćim međusobnim konsultacijama i sastajanjem, te su CIVILKU kao koncept naveli kao primjer događaja koji im je od praktične koristi. A u središtu tog rada i djelovanja organizacija civilnog društva ipak moraju biti građani.
„Važno je da organizacije civilnog društva, budu svjesne ključne uloge građana u našem radu. Iako ih često spominjemo, potrebno je jasno prepoznati njihovu stvarnu poziciju unutar organizacija. Građani, kao korisnici usluga, volonteri, aktivisti ili donatori, trebaju biti aktivno uključeni u proces donošenja odluka i oblikovanja politika, jer samo na taj način organizacije mogu odgovoriti na stvarne potrebe zajednice i doprinositi održivim promjenama“, rekla je jedna od učesnica skupa.
Svi su složili kako bi 20,000 organizacija koliko ih ima registrovanih trebalo biti pokretačka snaga društva, ali da za to treba ustanoviti realan broj onih koje uistinu djeluju, te između njih izgraditi i učvrstiti veze. Solidarnost je ključan faktor i u razvoju, ali i u opstanku civilnog sektora.
O tome je govorila i direktorica Centra za promociju civilnog društva Aida Daguda, naglašavajući da su solidarnost i zbližavanje prirodna stvar kada su okolnosti teške. Osim toga, organizacije moraju raditi i na svojoj samoodrživosti i smanjenju ovisnosti o jednom izvoru finansiranja:
„Pred nama je zahtjevan period, a od nas se zahtijeva da budemo otporni. Svaka organizacija civilnog društva mora imati ne samo plan A, nego i plan B i plan C.“
Učesnici su predložili čitav niz zaključaka, koji se mogu sublimirati u pet glavnih:
- Solidarnost kao odbrana od pritisaka i preduslov opstankaSuočeno s brzim usložnjavanjem političke i sigurnosne situacije u BiH i regionu, čak i prijetnjama miru, civilno društvo mora djelovati jedinstveno. Potpuna solidarnost unutar sektora ne podrazumijeva samo međusobnu podršku nego i zajedničko djelovanje u zaštiti prostora za građanski aktivizam, razmjenu resursa i informacija. Organizacije civilnog društva moraju prestati djelovati izolovano i prevazići podjele bez obzira na njihov uzrok.
- Odbrana temeljnih vrijednosti i vlastitih vrijednosti civilnog društvaO demokratiji, ljudskim pravima i vladavini prava se ne može pregovarati. Civilno društvo neće odstupiti od svojih principa, niti dozvoliti potkopavanje institucija i urušavanje građanskih sloboda. Bosanskohercegovačko civilno društvo mora njegovati vlastite vrijednosti i staviti ih ispred vrjednosnih odrednica koje se nameću. Organizacije moraju obnoviti postojeći etički kodeks i jasno definisati principe na kojima djeluju.
- Otpornost društva kroz strateško i proaktivno djelovanjeCivilno društvo mora imati jasan plan djelovanja u kriznim situacijama, uključujući alternativne strategije i međusektorsku saradnju (OCD, mediji, akademska zajednica, vlasti, međunarodni partneri, privatni sektor). Ovo djelovanje uključuje, ali nije ograničeno na, unutrašnju reorganizaciju, unaprijed definisane odgovore na političke i sigurnosne izazove i zagovaranje od lokalnog do međunarodnog nivoa.
- Sigurnost i mir su naše zajedničke odgovornostiInstitucionalna nestabilnost i pravna nesigurnost direktno utiču na rad OCD. Nužno je insistirati na odgovornosti vlasti i osigurati mehanizme zaštite OCD i aktivista od pravnih i političkih pritisaka. Potrebno je uspostaviti fond solidarnosti, te unaprijediti i centralizirati pravnu podršku za ugrožene organizacije. Mir i stabilnost mogu se očuvati jedino kroz aktivno djelovanje civilnog društva koje mora insistirati na dijalogu i institucionalnoj odgovornosti, uprkos političkim pritiscima i društvenim podjelama.
- Vraćanje glasa građanima i građankamaDemokratija ne smije biti talac političkih elita. Civilno društvo će nastaviti jačati lokalne inicijative, mjesne zajednice i građanske pokrete, osiguravajući da se glas naroda ne samo čuje, već i uvažava. Građani ne smiju biti pasivni posmatrači već stvarni nosioci promjena. OCD moraju svoj legitimitet zasnivati na odnosima sa građanima i građankama a ne sa donatorima. Lokalne platforme i građanske inicijative su prioritet za vraćanje demokratije tamo gdje pripada – narodu.
Inače, CIVILKA je redovni događaj na kojem CPCD svake godine okuplja predstavnike civilnog društva kako bi razgovarali o aktuelnim pitanjima i izazovima od važnosti za civilni sektor u Bosni i Hercegovini. Zbog niza izazova pred kojima su se u svega nekoliko mjeseci našle organizacije, udruženja i fondacije u Bosni i Hercegovini po prvi put je održana VANREDNA CIVILKA, a zbog interesa učesnika i brojnih aktuelnih pitanja u civilnom sektoru uskoro će biti priređeno još događaja po istom konceptu.
objavi.ba