Pored niza brutalnih i manje brutalnih kršenja prava, izvjestilac je izrazio zabrinutost i zbog kriminalizacije kleveta, svih češćih prijetnji i napada na novinare, te diskriminacije i nasilja nad ženama i LGBTI osobama
Interview.ba
Temeljne slobode i ljudska prava u Bosni i Hercegovini su pod ozbiljnim pritiskom, a naročito u entitetu Republika Srpska, navodi se u novom izvještaju Ujedinjenih nacija u kome se pozivaju vlasti da zaustave stigmatizaciju civilnog društva, spriječe negiranje genocida u Srebrenici i povuku sve zakone koji nisu u skladu s međunarodnim standardima.
Diskriminacija, Ustav, politička prava
Autor izvještaja o stanju slobode mirnog okupljanja i udruživanja u BiH je specijalni izvjestilac Clément Nyaletsossi Voule koji je tokom svoje posjete u aprilu 2024. godine razgovarao s predstavnicima vlasti na državnom i entitetskom nivou, kao i članovima civilnog društva, medijima i žrtvama ratnih zločina te iznio zabrinutost u vezi s političkom atmosferom i pravnim okvirima koji, kako je naveo, direktno ugrožavaju temeljne slobode u BiH, prenosi Detektor.ba.
– Trideset godina nakon rata, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s posljedicama dubokih etničkih podjela, a politička retorika dodatno produbljuje polarizaciju – upozorio je Voule.
U izvještaju se navodi da diskriminatorni ustavni sustav ograničava politička prava građana koji se ne identificiraju kao pripadnici konstitutivnih naroda, te napominje da presude Europskog suda za ljudska prava još uvijek nisu implementirane.
– Ovakav sistem onemogućava napredak ka istinski funkcionalnoj demokratiji – ocijenio je Voule.
Uznemiravanja, prijetnje, nasilje
Posebna pažnja posvećena je takozvanom Zakonu o stranim agentima u Republici Srpskoj, koji obavezuje nevladine organizacije koje primaju bilo kakvu podršku iz inostranstva da se registruju kao “agenti stranog uticaja”.
– Ovaj zakon izaziva stigmatizaciju i autocenzuru unutar civilnog društva – naglasio je izvjestilac, dodajući da nije dobio adekvatno objašnjenje vlasti o potrebi za ovim zakonom.
Nakon što je aktiviste NVO i nezavisne novinare nazvao ološem, koji se „nakotio, koristeći…
Zabrinutost je izrazio i zbog kriminalizacije kleveta, svih češćih prijetnji i napada na novinare, te diskriminacije i nasilja nad ženama i LGBTI osobama. Podsjetio je da su u Banjoj Luci vlasti zabranile projekciju filma organizatora Bh. povorke ponosa, nakon čega su aktivisti brutalno napadnuti.
– Skoro dvije godine kasnije, počinioci još nisu identificirani, niti je iko odgovarao – navodi se u izvještaju.
Branitelji/ce ljudskih prava i aktivisti/kinje za prava lezbijki, gej, biseksualnih, transrodnih i interspolnih osoba suočavaju se s rastućim nivoom napada, uznemiravanja, prijetnji, diskriminacije i nasilja, uslijed porasta antirodnih pokreta i govora mržnje, uključujući i nasilje na internetu, piše u izvještaju. Rečeno je i da su novinari/ke i aktivisti/kinje za prava LGBTI osoba posebno meta političara putem govora mržnje, a takvi slučajevi uglavnom ostaju nedokumentirani i neistraženi.
Je li vrijeme da priznamo? Oko nas žive diskriminisani, građani “drugog reda. I vi ste sig…
– Pravosuđe mora osigurati pristup djelotvornim pravnim sredstvima i odgovorima na nasilje, a policija i pravosudni organi moraju biti odgovorni za neispunjavanje svojih obveza – rekao je Volue.
Selektivna primjena Zakona o javnim okupljanjima
Problematizira i to što su žene nedovoljno zastupljene na zakonodavnim i izvršnim pozicijama na svim razinama vlasti u BiH, dijelom i zbog nasilja koje su izložene u javnom prostoru. Navodi da, iako žene čine 40 posto kandidata na izborima (zahvaljujući izbornim kvotama), postotak izabranih žena znatno je niži.
– Iako se žene nalaze na nekim visokim pozicijama, uključujući članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nakon općih izbora 2022. godine žene su činile samo 25 posto izabranih dužnosnika u zemlji – navodi UN-ov izvjestilac.
Voule je upozorio i na selektivnu primjenu Zakona o javnim okupljanjima, dok su vlasti zabranjivale mirne prosvjede žrtava i opozicije, skupovi vladajuće stranke redovito su se održavali u središnjim gradskim lokacijama bez prepreka.
U izvještaju se Volue poziva na slučaj pokreta “Pravda za Davida“, koji je nastao nakon smrti mladića Davida Dragičevića. Nakon masovnih mirnih protesta u Banjaluci 2018. godine, uslijedila je represija – zabranjena su okupljanja, uklonjen je spomenik, a aktivisti su prekršajno gonjeni.
– Ovakva ograničenja pokazuju kako se pravo na mirno okupljanje guši kada to ne odgovara vladajućim strukturama – naveo je izvjestilac.
Ozren Perduv iz grupe Pravda za Davida, uhapšen je jučer u Banjaluci nakon što su organizo…
Prema njegovim riječima, zakoni o javnim okupljanjima, koji variraju u zavisnosti od entiteta i kantona. U nekim slučajevima organizatori protesta moraju sami osigurati medicinske i sigurnosne službe, što Voule smatra protivnim međunarodnim standardima.
– Obaveza države je da omogući, a ne da obeshrabri okupljanje građana – poručio je.
Stigmatizacija civilnog društva
U izvještaju se navodi i da vlasti sve manje uključuju civilno društvo u zakonodavne i političke procese.
– Pozivam sve vlasti u Bosni i Hercegovini da odmah povuku štetne zakone i prestanu sa stigmatizacijom civilnog društva. Neophodno je osigurati punu slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja kako bi se omogućio istinski demokratski dijalog i izgradnja održivog mira – naveo je UN-ov izvjestilac.
Voule je pozvao na sve razine vlasti da zaustave stigmatizaciju civilnog društva, spriječe negiranje genocida u Srebrenici i povuku sve zakone koji nisu u skladu s međunarodnim standardima.
– Bosna i Hercegovina ne može napredovati ako guši one koji se zalažu za ljudska prava, pravdu i istinu. Prava na mirno okupljanje i udruživanje su temelj demokratskog društva – bez njih, nema stvarnog mira ni razvoja – naveo je Voule u UN-ovom izvještaju.
Negiranje genocida u Srebrenici i drugih zločina, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, i dalje ometaju napore civilnog društva da promoviše istinu, pravdu, reparacije, memorijalizaciju, garancije neponavljanja i pomirenje.
– Zabrinjavajuće je što nekim udruženjima žrtava navodno nije dozvoljeno da obilježe mjesta zločina i održe mirne komemoracije, te su ponekad primorani da umjesto marševa organiziraju statične skupove – navedeno je u UN-ovom izvještaju.