Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost da je na današnji dan prije trideset i tri godine počinjen ratni zločin u selu Biljani nadomak Ključa. Napad na ovo selo započeo je 10. jula u ranim jutarnjim satima, a predvodile su ga 17. laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske (VRS) u saradnji sa rezervnim i aktivnim policajcima Odjeljenja policije iz Sanice. Ubijeno je oko 260 bošnjačkih civila, mještana sela Biljani.
Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, masovne grobnice u kojima su pronađene žrtve iz Biljana uglavnom su otkrivene krajem 1995. i 1996. Prva takva grobnica je Crvena zemlja I iz koje je ekshumirano šesnaest žrtava. Najveća masovna grobnica je jama Lanište I iz koje je u periodu od 5. oktobra do 15. novembra 1996. ekshumirano 188 žrtava. Na području Biljana pronađene su 34 pojedinačne grobnice.
UDIK je 2020. objavio publikaciju „Ratni zločin u Biljanima, Predmet: Marko Samardžija“ koja dokumentuje za sada jedinu presudu za ovaj ratni zločin. Sud Bosne i Hercegovine je 2006. godine osudio Marka Samardžiju da je „kao dio širokog ili sistematičnog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva, znajući za takav napad, pomogao u lišenju drugih osoba života (ubistvo)“. Dvije godine kasnije Apelaciono odjeljenje Suda BiH oglasilo ga je krivim da je „izvršio zatvaranje ili teško oduzimanje fizičke slobode suprotno osnovnim pravilima međunarodnog prava“. Navedeno je kako je Samardžija 10. jula 1992. godine naredio vojnicima III čete Saničkog bataljona, kojim je komandovao, da muškarce – bošnjačke civile, iz zaseoka Brkići i Balagića Brdo sprovedu do škole u Biljanima. Oko 50 civila je predao njemu nepoznatom policijskom vodniku, nakon čega su civili zatvoreni u prostorije škole. Sud je ovom presudom prvobitnu kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 26 godina preinačio u kaznu zatvora u trajanju od sedam godina.
Za ovaj zločin se sudilo članovima kriznog štaba Marku Adamoviću i Bošku Lukiću, koji su osuđeni na ukupno 32 godine zatvora za zločin protiv čovječnosti u Ključu, ali su za napad na Biljane oslobođeni. Tužilaštvo BiH je za zločin u Biljanima teretilo i bivšeg komandanta 17. lake pješadijske brigade Dragu Samardžiju. Postupak protiv njega nikada nije počeo, a on je preminuo u Srbiji 2021. godine.
Početkom ove godine Državni je sud potvrdio optužnicu protiv Jove Kevca koji se tereti „za zločine počinjene u julu 1992. godine, prilikom napada na mjesta Gornji i Donji Biljani, kada je zarobljeno i nakon zarobljavanja ubijeno oko 250 civila bošnjačke nacionalnosti iz navedenih mjesta“. Suđenje je počelo u aprilu, a Tužilaštvo je izjavilo da će dokazivanje vršiti saslušanjem više od 200 svjedoka.
Toliki broj svjedoka govori o tome da su Biljani dobro poznata priča. Zlo koje je zadesilo ovo mjesto jula 1992. ne smije proći nekažnjeno. U masakru je ubijeno šestoro djece. Najmlađe je bila četveromjesečna beba Amila Džaferagić. Zajedno sa Amilom ubijen je i njen četverogodišnji brat Almir, a oboje su pronađeni u naručju majke Besime u masovnoj grobnici jama Lanište I. U znak sjećanja na njih i sve ostale žrtve ovog masakra, apelujemo na nadležne institucije da konačno procesuiraju počinioce ovog zločina.
U povodu godišnjice, odajemo počast svim civilnim žrtvama rata sa područja Ključa, a posebno žrtvama masakra u Biljanima.
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) pomaže post-jugoslovenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate nasljeđe masovnog kršenja ljudskih prava, kako bi se utvrdila krivična odgovornost za počinioce, zadovoljila pravda i onemogućilo ponavljanje zločina. To je afirmacija vrijednosti otvorenog građanskog društva, sa jasno definiranim prioritetima u pogledu promoviranja, zaštite ljudskih prava, i uključivanja mladih u društveno-političke procese kroz mirovni aktivizam.