Ljetna škola je počela 04.09.2024. godine i trajat će ukupno tri dana do 06.09.2024. na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici.
Ljetna škola “Rod, pravo i pravda” predstavlja trodnevni edukativni program namijenjen studentima i studenticama pravnih fakulteta iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, koji dolaze sa univerziteta na kojima se implementira UNIGEM projekat. U okviru Ljetne škole će se istraživati kompleksne intersekcije roda, prava i pravde, te njihov uticaj na pravne sisteme i društvo u cjelini. Ova tema je od ključne važnosti za studente/ice pravnih fakulteta, jer omogućava sveobuhvatno razumijevanje prava koje obuhvata različite društvene dimenzije, uključujući rod. Intersekcija roda, prava i pravde istražuje kako rodne uloge i identiteti utiču na pravne norme, procese i institucije. Razumijevanje ovih međusobnih uticaja pomaže studentima/cama da prepoznaju i adresiraju rodne nejednakosti unutar pravnog sistema, te da zagovaraju pravičniji i inkluzivniji pravni okvir.
Larisa Velić, dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici je otvorila Ljetnu školu pozdravljajući prisutne studente/ice, navodeći da slučajevi femicida i nasilja u porodici su bili povod da se naziv „Rod, pravo i pravda“ definiše kao tema ove škole. Smatra da je važno prepoznati različite oblike rodne neravnopravnosti kako bi se na taj način mogle prevenirati određene situacije. Istakla je da je važno da mladi ljudi koji će biti budući pravnici/e znaju da prepoznaju rodnu diskriminaciju u svom radu, te da bi to bio jedan od načina preveniranja rodno zasnovanog nasilja.
Zilka Spahic Šiljak, direktorica TPO Fondacije i voditeljica UNIGEM projekta koji podrazumijeva regionalnu saradnju i umrežavanje studenata i studentica s ciljem međusobne povezanosti i integriracije, navodi da postoji razlika između prava i pravednosti gdje je važno znati primjeniti pravičnost u segmentima gdje pravne norme nisu eksplicitno definisane. Pitanje pravičnosti može uključivati razmatranje socijalne pravde, npr. kao što je osiguranje da marginalizirane grupe imaju jednak pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, iako to možda nije eksplicitno regulirano zakonom.
Dženana Radončić, prodekanesa za naučno – istraživački rad Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici navodi da je cilj regionalnih aktivnosti i događaja da jedni od drugih učimo. Ističe da današnja tema može da probudi snažne emocije i stavove što je jedan od ciljeva kako bi se na taj način moglo prodiskutovati o mogućnosti različitih shvatanja i definisanja određenih zakonskih regulativa koje će se najviše reflektovati kroz dio simulacije suđenja koji je tokom dana planiran uz mentorstvo stručnih osoba. Ovo je način da se studenti i studentice detaljnije upoznaju sa tokom postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava, da razvijaju vještine argumentacije i pravne analize, ali i da preispitiaju sopstvene stavove čime se pripremaju za buduće pravničke karijere.
Goran Marković, Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu navodi da je cilj ove škole ukazati na određene probleme gdje sistem nije u mogućnosti da se suoči sa određenim problemima. Navodi da se rodna neravnopravnost prije svega ispoljava u ekonomskoj sferi pa tek onda u svim drugim segmentim. Borba za ravnopravnost između muškaraca i žena jako dugo traje i do nje se teško došlo. Ističe da su neka od prava priznata a neka nisu, npr. dugo vremena se borilo da žene dobiju biračko pravo koje je bilo priznato samo u nekoliko zemalja koje su predstavljale pozitivne primjere. Kada su žene konačno dobile biračko pravo istraživanja su potvrdila da je glavni problem bio u moći jer se znalo da žene svojim glasanjem mogu doprinijeti promjeni stanja na političkoj sceni i upravo zbog toga su godinama bile sprječavane da učestvuju u biračkom pravu pod kvazi izgovorima da su emotivne, da nisu dovoljno obrazovane ili informisane, da su u to vrijeme prvenstveno bile kućanice u ulozi majke, supruge i slično. Ova priča je dugo vremena bila ideološki pokrivana ovakvim izgovorima jer se krila suština i samim tim ideja da žene i muškarci trebaju imati jednaka prava dugo vremena nije dolazila na temu političkih pregovora s ciljem da se ta prava definišu ustavima. Samim tim tako i danas imamo različite situacije koje se zbog moći pravdaju odeđenim kvazi argumentima koji nisu logički i stvarno utemeljeni.
Polaznice i polaznici Ljetne škole će razviti kritičko razumijevanje odnosa između roda, prava i pravde, naučiti prepoznati i analizirati rodne aspekte unutar pravnog okvira i steći vještine potrebne za promovisanje rodne pravde u svojim budućim pravnim karijerama. Također, polaznici i polaznice će dobiti certifikat o uspješnom završetku Ljetne škole, koji će potvrditi njihove stečene kompetencije i znanja.