Registar pedofila bitan, ali tu ne treba stati

Iako je Republika Srpska nedavno dobila dugoočekivani registar pedofila, stručnjaci objašnjavaju da tu ne treba stati kada je u pitanju zaštita maloljetnika od seksualnog zlostavljanja.

Piše: Snježana Aničić

Iz institucije Ombudsmana za djecu RS naglašavaju da je registar svakako bio potreban, ali da treba i dalje raditi kako bi se djeca zaštitila. Napominju da je prevencija ključna u zaštiti djece i njihovih prava i na tome se moraju angažovati subjekti zaštite.

„Registar pedofila je samo jedna od mjera koja treba da doprinese boljoj zaštiti djece i njihove bezbjednosti od lica koja su već počinila krivična djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. To nikako ne znači da je uspostavljanjem registra definitivno osigurana zaštita djece od seksualnog zlostavljanja“, poručuju iz ove institucije.

Foto: Pixabay

Kako kažu, potrebno je obezbijediti određene mjere psihosocijalne podrške i pomoći djeci žrtvama seksualnog zlostavljanja, kako bi se koliko je to moguće ublažile posljedice učinjenog, ali i podrška porodici žrtve.

Takođe, treba obezbijediti odgovarajuće programe informisanja i edukacije djece o nasilju uopšte i posebno o različitiim oblicima seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja kao i odgovarajuće programe informisanja i edukacije profesionalaca koji rade s djecom o prepoznavanju različitih oblika nasilja, posljedicama na razvoj i odrastanje djeteta, o mjerama koje se moraju preduzeti i sl.

Sa tim je saglasan i direktor Udruženja „Nova generacija“ Saša Risojević. On kaže da je upravo zahvaljujući registru moguće preventivno djelovati i smanjiti mogućnost zloupotrebe djece.

Foto: Pixabay

„Potrebno je povećavati informisanost i znanje djece i roditelja o ovoj temi, naročito u kontekstu interneta jer on predstavlja prostor u kojem djeca provode mnogo vremena nezaštićena. Stoga je bitno edukovati roditelje o tome kako da prepoznaju da dijete možda trpi neprijatnosti ili nasilje, te kako da mu pruže adekvatno podršku. Sa druge strane važno je raditi i na izgradnji kapaciteta kod djece da prepoznaju potencijano neprihvatljivih ponašanja kao i da zatraže podršku i pomoć. Na kraju, važna su i dodatna ulaganja institucija u izgradnju kvalitetnih sistema podrške, kao što su savjetodavne i SOS linije, te različite vrste centara za djecu koji će moći adekvatno odgovoriti na potrebe djece“, smatra Risojević.

MUP ne želi da otkrije broj zahtjeva za provjeru

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) ne žele da otkriju koliko su do sada dobili zahtjeva za provjeru podataka. Zbog pojednostavljivanja procedura omogućili su da se ova provjera može izvršiti ne samo u ministarstvu u sjedištu, već i u policijskim upravama.

„Ministarstvo kontinuirano dobija brojne zahtjeve organizacija, ustanova, institucija i udruženja koja u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt sa djecom za provjeru kandidata koji su konkurisali za prijem u radni odnos ili angažovanja određenog lica za obavljanje poslova koji dovode do neposrednog kontakta sa djecom“, naveli su iz MUP-a.

Provjera podataka obavezna za one koji rade s djecom

Sve  škole, vrtići, sportski klubovi i druge organizacije koje rade s djecom obavezne su da prilikom zapošljavanje radnika provjere da li se prijavljeni kandidati nalaze na spisku osuđenih pedofila.

Svrha ovog registra je obezbjeđivanje zaštite djece od seksualne zloupotrebe, zlostavljanja i iskorištavanja, te sprečavanje osoba pravosnažno osuđenih za ta krivična djela da ponovo izvrše isto ili slično krivično djelo.

Profesorica Pravnog fakulteta u Banjaluci Ivanka Marković govori da su „Zakonom predviđene određene mjere koje bi, ukoliko se dosljedno budu sprovodile, trebale obezbijediti ostvarivanje navedene svrhe“.

„Da bi se ostvarila postavljena svrha ovog zakona, preduslov je da sve institucije i organi koji obavljaju bilo koju djelatnost u vezi sa djecom budu upoznati sa odredbama ovog zakona, odnosno sa obavezama koje oni imaju u vezi sa angažovanjem nekog lica na poslovima koji ga dovode u neposredan kontakt sa djecom. Edukacija o ovoj temi je neophodna i moraju je provoditi nadležne institucije. Kontrola provođenja ovog zakona i sankcionisanje onih koji ga ne primjenjuju, takođe može doprinijeti ostvarivanju njegove svrhe“, rekla je Markovićeva.

Foto: Pixabay

Ona objašnjava da se još uvijek ne može govoriti o nedostacima ovog zakona, jer nije prošlo dovoljno vremena za ocjenu.

„Ne postoji zakon za koji ne bismo mogli reći da nema neki nedostatak. Generalni nedostatak kaznene evidencije, ako uopšte to možemo nazvati nedostatkom, jeste činjenica da u njima nalazimo imena samo onih koji su otkriveni i koji su pravosnažno osuđeni za krivična djela, dok svi potencijalni učinioci, kao i oni neotkriveni, ostaju i dalje nepoznanica za društvo“, ističe Markovićeva.

Ko može doći do podataka?

Iako se dosta polemisalo o tome da li registar treba da bude dostupan javnosti, ipak je odlučeno da do podataka koji se nalaze u njemu mogu doći samo nadležni.

Zbog eventualne zloupotrebe, odlučeno je da podaci ne budu javni. Podaci koji se nalaze u registru su tajni, vode se trajno, što znači da nemaju mogućnost brisanja. RS je prva u regionu uspostavila registar, na način da su u njega upisane sve osobe kojima je presuđeno za navedena krivična djela, a ne samo osobe kojima je presuđeno nakon uspostave registra (kao što je slučaj u Srbiji).

Foto: Pixabay

Prema Zakonu, podaci iz registra na raspolaganju su sudu, tužilaštvu i organima unutrašnjih poslova u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv osobe koja je upisana u registar. Odnosno, tužilaštvu i organima unutrašnjih poslova u vezi sa otkrivanjem počinioca krivičnih djela za čije učinioce se podaci upisuju u registar, nadležnim organima za izvršenje krivičnih sankcija i nadležnim organima koji učestvuju u postupku davanja uslovnog otpusta, amnestije ili pomilovanja.

Do podataka mogu da dođu i inostrani državni organi, u skladu sa pravilima međunarodne pravne pomoći.

Zakonom propisane i sankcije

Zakonom je propisana i novčana kazna za institucije koje propuste da izvrše ovu svoju obavezu. Takođe, novčanom kaznom, od 500 do 2.000 KM kazniće se za prekršaj osoba koja je zloupotrijebila podatke u cilju zastrašivanja ili uznemiravanja osoba upisanih u registar ili njihovih porodica ili te podatke javno objavi.

Brčko i Federacija BiH bez registra

Brčko distrikt i Federacija BiH još uvijek nemaju registar, što predstavlja ozbiljan problem.

„Možemo se samo nadati da će i u FBiH i u BD BiH uskoro biti doneseni ovakvi zakoni, te da će između entiteta u ovom sektoru postojati bezuslovna saradnja. Pri tome napominjem da je neophodno obezbijediti razmjenu ovakvih podataka sa zemljama u okruženju, pogotovo što smo već u našoj pravosudnoj praksi imali slučaj da je za krivično djelo protiv polnog integriteta djeteta odgovarao pojedinac koji je prethodno bio kažnjen u jednoj susjednoj zemlji za isti delikt, a nadležni organi nisu imali te podatke o njemu kada je ušao na našu teritoriju. Da smo raspolagali sa takvim podacima, tada takvo lice ne bi došlo u priliku da obavlja posao koji ga je svakodnevno dovodio u vezu sa djecom i koji je i iskoristio da bi izvršio krivično djelo“, napominje Markovićeva za eTrafiku.

Foto: Pixabay

Sa njom se slaže i Risojević. On takođe smatra da je potrebno razraditi mehanizam sa kojim će se  regulisati kvalitetna razmjena podataka.

Na ovaj zakon, koji je upućen u proceduru u maju 2019, Vlada FBiH je dala negativno mišljenje. Opravdanje za takvu odluku su našli u tome da je potrebno najprije izmijeniti Krivični zakon FBiH.

„Ombudsmeni će ponovo u svom godišnjem izvještaju o aktivnostima Institucije ombudsmena za 2019. godinu ukazati nadležnim parlamentarnim tijelima na potrebu usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa Konvencijom Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja u Federaciji Bosni i Hercegovini i u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine“, poručili su iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH.

U regionu, bez registra je još samo Crna Gora, koja bi trebala da ga dobije do kraja 2021. godine.

Izvor: eTrafika.net

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.