Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice, a njihovi efekti neravnomjerno pogađaju različite društvene skupine. Iako su žene često na prvoj liniji suočavanja s posljedicama klimatskih promjena, njihov glas još uvijek nije dovoljno zastupljen u kreiranju politika i donošenju odluka koje se odnose na ovu globalnu krizu.
Nedavno pokrenuta kampanja “Glas žena za klimatska rješenja” koju provodi UN Women u BiH ima za cilj promijeniti ovu dinamiku. Fokusirajući se na angažman žena u kreiranju politika o klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini, kampanja nastoji ukazati na potrebu povećanja učešća žena u procesima donošenja odluka i adresirati prepreke s kojima se one suočavaju.
Nedovoljno učešće žena u donošenju odluka
U sektorima poput poljoprivrede, upravljanja resursima i ekologije, žene su često ključni akteri, ali bez dovoljne moći odlučivanja. Prema podacima Agencije za statistiku BiH iz 2022. godine, žene upravljaju sa samo 15,9% poljoprivrednih gazdinstava u zemlji. Ova statistika ukazuje na značajnu rodnu neravnotežu u sektoru koji je ključan za održivost ruralnih zajednica i otpornost na klimatske promjene. Nedostatak učešća žena u vlasništvu i upravljanju resursima izravno se odražava na njihov uticaj u kreiranju politika i pristup finansijskim sredstvima.
Emina Salihović, ekspertica za poljoprivredu, ističe kako je poljoprivreda istovremeno i jedan od najvećih uzročnika klimatskih promjena, ali i sektor koji trpi najveće posljedice.
“Nažalost, poljoprivreda je jedna od grana privrede koja je najviše utjecala na klimatske promjene, globalno zagrijavanje i efekat stakleničke bašte, ali isto tako jedna je od onih grana privrede koja je najviše pogođena efektom klimatskih promjena. I na nivou struke i na nivou jedinke mi možemo dosta toga učiniti kako bismo smanjili efekte klimatskih promjena. Prije svega, kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, moramo racionalno koristiti pesticide i đubriva te biti posebno oprezni sa totalnim herbicidima i azotnim gnojivima, koji mogu u velikoj mjeri uticati na biodiverzitet”, navodi Emina.
Prepreke s kojima se žene suočavaju
Žene u Bosni i Hercegovini suočavaju se s brojnim preprekama koje ograničavaju njihovo aktivno učešće u klimatskim akcijama. Tradicionalne rodne uloge, ograničen pristup obrazovanju i financijskim resursima, te nedostatak podrške za poduzetništvo doprinose njihovoj marginalizaciji.
Milijana Simić, zastupnica u Skupštini Brčko Distrikta, naglašava važnost političkog angažmana žena u ovoj oblasti: “Ja, kao žena u politici, smatram da klimatske promjene itekako utiču i na moj posao samim tim što žena u politici ima jako malo i jako se malo generalno političara bavi ovom temom. Ova tema je jako značajna i klimatske promjene su nešto što utiče na ekonomiju čitave naše zemlje. Ono gdje ja mogu doprinijeti jeste kroz razne vidove konferencija, tematskih sjednica, također i prijedloga izmjena zakona i zakonskih regulativa kako bi se uskladili sa Evropskom unijom. Samim tim na neki način mi možemo dobiti pomoć i od Evropske unije kako bi naše fondove upotrijebili na pravi način i pomogli upravo ženama u ekonomiji, u poljoprivredi i pokušali da unaprijedimo naš privredni sistem kako ne bi imali višak radnih mjesta i kako bi omogućili nova mjesta koja su usklađena sa novim zanimanjima. Smatram da bi veće učešće žena u politici zaista doprinijelo i većem učešću žena u donošenju odluka kada su u pitanju klimatske promjene i klimatske politike. Ono što bih željela je da se više žena uključi, da se njima da više prostora da razgovaraju, da potenciraju ove teme i da bude ravnopravna zastupljenost u svim tim institucijama koje se bave ovim pitanjima.”
Strateške intervencije za poboljšanje rodne uključenosti
Kako bi se poboljšala rodna uključenost u klimatske akcije, neophodne su strateške intervencije koje će osnažiti žene i omogućiti im ravnopravno učešće u ovom procesu. U ovom kontekstu potrebno je organizovati edukacije i podizati svijest među ženama, pružajući im neophodna znanja o klimatskim promjenama, održivim praksama i mogućnostima za djelovanje.
Također, treba omogućiti pristup financijskim sredstvima za poduzetnice, posebno u sektorima zelenih tehnologija, održive poljoprivrede i zaštite životne sredine. Formiranje mreža i platformi koje povezuju žene angažirane u klimatskim akcijama omogućit će im razmjenu iskustava i zajedničko djelovanje.
Konačno, od izuzetne je važnosti promovirati rodnu ravnopravnost unutar institucija koje oblikuju klimatske politike, osiguravajući ženama ravnopravan pristup pozicijama odlučivanja.
Usprkos izazovima, mnoge žene u Bosni i Hercegovini predvode inicijative za očuvanje prirode i borbu protiv klimatskih promjena. Njihove priče služe kao inspiracija i dokaz da je osnaživanje žena ključno za efikasne klimatske akcije. Kroz projekte održive poljoprivrede, implementaciju zelenih tehnologija i aktivizam u zajednici, ove žene pokazuju da su ključni akteri promjena.
UN Women BiH prepoznaje važnost ovih liderki i nastoji stvoriti okruženje u kojem će njihov glas biti snažniji i uticajniji. Kroz istraživanja, edukacije i zagovaranje, UN Women teži ka integraciji rodne perspektive u sve razine klimatskih politika, osiguravajući da se potrebe i potencijali žena odgovarajuće adresiraju. “Uključivanje žena u kreiranje i implementaciju klimatskih rješenja nije samo pitanje ravnopravnosti, već i učinkovitosti. Različite perspektive i iskustva doprinose sveobuhvatnijim i održivijim politikama koje mogu odgovoriti na kompleksne izazove klimatskih promjena. Stoga je neophodno osigurati da glasovi žena budu ravnopravno zastupljeni u svim aspektima klimatskih akcija u Bosni i Hercegovini”, poruka je UN Women BiH.
Brojke
Bosna i Hercegovina ima 3,53 milijuna stanovnika, pri čemu žene čine blagu većinu. Oko 20% zaposlenih žena radi u poljoprivredi, no upravljaju samo sa 18% farmi, dok manje od 38% žena posjeduje ili suposjeduje poljoprivredno zemljište.
U obrazovanju, 60% visokoobrazovanih u 2020. bile su žene, a 42% njih studiralo je inženjerstvo, proizvodnju i građevinu. Unatoč tome, žene čine samo 17% zaposlenih u energetskom sektoru i tek 6% na rukovodećim pozicijama.
U političkoj sferi, 22,76% izabranih vijećnika na lokalnim izborima 2024. bile su žene, što je porast u odnosu na 19,62% iz 2020. godine. U državnom parlamentu žene zauzimaju 26,2% zastupničkih mjesta.
Izazovi uključuju ograničen pristup zemljištu, financijama i resursima, nisku zastupljenost u donošenju odluka te ekonomski nepovoljan položaj u poljoprivredi. S druge strane, prilike se vide u razvoju eko-turizma, održive poljoprivrede i zelenih industrija, uz potrebu za većom podrškom poduzetništvu žena i obrazovanju.
Žene su dale značajan doprinos u očuvanju životne sredine kroz dugogodišnje proteste, uključujući napore da se zaštiti rijeka Kruščica i da se suprotstave deponijama u blizini Mostara, što znači da već sada igraju važnu ulogu u suočavanju s klimatskim izazovima, ali kako bi njihov doprinos bio u potpunosti iskorišten, potrebno je dodatno osnažiti njihovu ulogu u donošenju odluka.
Poboljšanje pristupa resursima, podrška ženama u sektoru održive poljoprivrede i zelenih tehnologija te veća uključenost u kreiranje politika mogu značajno doprinijeti pravednijem i efikasnijem odgovoru na klimatske promjene
Integracijom rodne perspektive u sve segmente klimatskih akcija, Bosna i Hercegovina može izgraditi otpornije zajednice i osigurati dugoročnu održivost svojih prirodnih i ekonomskih resursa.
n1info.ba