Bosna i Hercegovina se prema Indeksu percepcije korupcije Transparency International za 2018. godinu nalazi na 89. mjestu, od ukupno 180 zemalja, sa ocjenom 38 na skali od 0 do 100, što pokazuje dugogodišnju stagnaciju i urušavanje demokratskog sistema.
Najkorumpiranije zemlje Zapadnog Balkana, prema prema istraživanju Transparency Internationala, su Albanija, Makedonija, pa Kosovo koje se nalaze na 99, odnosno 93. mjestu po indeksu korupcije, slijede BiH i Srbija na 89, odnosno 87. mjestu, dok je Crna Gora na 67, a Hrvatska na 60. mjestu.
Već nekoliko godina projekti borbe protiv korupcije finansirani od međunarodnih donatora postavljaju temelje borbe protiv korupcije, a posebno jačanja svjesnosti o korupciji u Bosni i Hercegovini. Međutim, rezultati još uvijek nisu vidljivi. U istraživanju koje je proveo istraživački tim projekta Znanje In, Korupcija Out na osnovu intervjua sa predstavnivcima medija, NVO sektora i lokalne vlasti iskristalisan je stav da je kanal zarobljenosti države veza političkih partija, ekonomskih subjekata i pravosuđa. Svi intervjuisani su istakli da nema nikakve dileme da je korupcija politički generisana i politički motivisana. Mnogi su izrazili sumnju da je moguće u ovakvim društvenim okolnostima partokratije i političke (pa i etničke) uvezanosti kroz sve sfere života, efikasano pobijediti korupciju.
Na konferenciji u Sarajevu, koju su organizovali Medijske inicijative i CROA, u kojoj je učešče uzelo oko 80 mladih iz cijele zemlje, istaknuto je da su mladi u BiH frustrirani, pasivni i zavedeni. No mladi aktivisti su ipak poručili da postoji određen broj onih koji svojim znanjem i angažovanjem, ali i pozitivnim razmišljanjem, mogu pokrenuti i uspavane javnosti. Ali da je problem što usljed političke korupcije, zakočene političkim zapošljavanjem, ne mogu da dođu do pozicija.
Predsjednik omladinske organizacije „Univerzal“ iz Istočnog Sarajeva Vladimir Pejičić kaže da je moguće napraviti pomake jedino ako se svi građani BiH uključe u rješenje ovog problema. „Svaka institucija i svaka jedinka mora da očisti ispred svog dvorišta jer samo tako možemo doći do nekih relevantnih rezultata. Nužna je izmjena zakonskih regulativa koje bi postavile više odgovornosti i kontrole. Takođe, važan je aktivitet nevladinskog sektora. On nema mogućnost za procesuiranje djela korupcije, ali sigurno može da pobudi kolektivnu svijest kod naroda o negativnosti ove pojave“, rekao je Pejičić.
Nešto iskusnija NVO akstivistica, Dženana Aladžuz iz Infohuse, kaže da su negativne osobine mladih u BiH proizvod naše kulture straha. „Vidite, svako ko digne glavu iznad žabokrečene, oni ga sasjeku. U ovakvom društvu iznimno teško je biti motivisan“, rekla je Aladžuz. Kako je istakla, potrebne su promjene i sadašnje generacije trebaju da proizvedu prograsivnije snage za budućnost. „Naravno, i danas mladi pokazuju svoj otpor. Posebno oni koji odu iz države pokazali su otpor. Nisu htjeli da u ovome sudjeluju. Ali trebamo taj otpor usmjeriti unutar BiH, za pobjedu boljeg“, rekla je Aladžuz
Marko Antonio Brkić sa Sveučilišta Hercegovina je rekao je da je glavni temelj borbe protiv korupcije u obrazovanju mladih. “A u našem društvu se javljaju slučajevi korumpiranog obrazovanje, što je već u startu otežan temelj za borbu protiv korupcije. Najvrijednije je da se mi zauzmemo sami za sebe. Da ne pravimo kompromise u poštenju“, smatra Brkić.
Mladi na konferenciji su istakli da ima slučajeva da neki studenti na fakultetima imaju bolji uspjeh radi rodbinskih veza te su neki istakli da su takve slučajeve prijavljivali, ali da nije bilo uspjeha. Brkić je naglasio je da se ispiti ne kupuju samo novcem nego i uticajem. Brkić je istakao da treba sistemski djelovati i istrajati u prijavljivanju takvih slučajeva, ako se imaju dokazi. Naglasio je da je potrebno sazvati studentski skup na fakultetu. „Treba razgovarati, debatirati na temu korupcije. Čin takvog podilaženja pojedinim studentima treba označiti kao neprihvatljiv“, rekao je Brkić
Lejla Elezević je osvojila jednu od nagrada na takmičenju za kreativni rad o borbi protiv korupcije. Napisla je pjesmu o korupciji, što je izazovna tema za ovaj umjetički izraz gdje dominiraju ljubavni osjećaji, ali i neke druge društvene teme. „Kroz pjesme i kroz riječi najlakše ispoljim tu svoju tugu zato što je takvo stanje u državi. Nadam se da će te moje riječi doprijeti do nekoga i uticati na promjene“, rekla je Elezović
Ahira Mesić je dobila nagradu na osnovu kratkog stripa koji je i nacrtala i napisala. Zanimljivo je da mlađe generacije u BiH ne gaje toliku ljubav prema ovoj vrsti umjetnosti, ali Ahira kaže da ljubav prema stripu leži u onima koji smo imali priliku da ih čitaju. „Vidjela sam da je strip jedan predivni način da iskažemo čitavu situaciju i slikovito. Strip nudi široki dijapazon sa kojim se možemo potpuno izraziti odnosno otkriti šta smo željeli reći“, smatra Mesić. Navodi da ju je za ovaj rad potaknula i sama nepravda sa kojom je bila okružena. „To je bila dobra prilika da pokažem svoje mišljenje. Pred izbore su dolazili nam na vrata politički aktivisti. Nisu bili pošteni. Tako da je strip sadržajem protest protiv tog nepoštenja“, rekla je Mesić.
