U Federaciji je, u sklopu izmjena i dopuna Kaznenog zakona, u pripremi zakonska odredba koja će ozbiljno narušiti medijske slobode.
“Tko, neposredno ili putem informacijsko – komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi, koja je prikazana na portretu, fotografiji, filmu ili čiji je glas snimljen na fonografu ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. – navedeno je u predloženim izmjenama”, navodi se u izmjenama koje će se sutra naći pred zastupnicima Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Mostarski odvjetnik Milenko Krčum smatra da su ove izmjene pogubne.
„Ne radi se samo o vrlo ozbiljnoj invaziji u medijske slobode. Ova odredba je tako loše i opasno formulirana da to nije moguće popraviti dodavanjem novih stavaka, koji propisuju izuzetke. Dakle, amandman koji je predložio Slaven Raguž ne može popraviti ovu odredbu.
Ovako kako je formulirana, ova odredba je opasna za slobode općenito. Opasnost od ove odredbe leži u njenoj nedovoljnoj određenosti“, smatra Krčum.
Upozorava da je jedno od temeljnih načela kaznenog materijalnog prava zahtjev da kaznena odredba bude striktna, jasna, nerastegljiva – da ne bude neodređena. „To se u pravnoj teoriji naziva zahtjevom lex stricta. Kad je riječ o ograničavanju sloboda, svaka neodređenost ugrožava slobode. Predložena odredba je u izravnom sukobu s tim zahtjevom. Neodređenost i rastegljivost se ogleda u neodređenosti izraza. Najprije, izraz “osobnog karaktera”. Ni pridjev ni imenica nisu pravilno odabrani. Pridjev “osoban” (“lični”) može se rastezati. Osobna frizura, osobni automobil, osobna težina. Imenica “karakter” je izraz jezičke neukosti. Ta se imenica u našim jezicima odnosi na moralne kvalitete. Valjda se mislilo na “narav”, “prirodu”“, kazao je.
Nadalje dodaje da ni to nije to sva neodređenost.
„Ni izraz spis nije pravilno odabran. U svakodnevnom značenju on u našim jezicima ne postoji. Postoji u pojedinim granama prava, kao što je upravno pravo. U Kaznenom zakonu Federacije BiH nema definicije izraza “spis”. Definicija postoji u Zakonu o kaznenom postupku. No i tamo se našla zbog pogrešnog prijevoda izraza iz anglosaksonskog prava, izraza “record”. Taj je izraz trebalo prevesti izrazom “zapis”, a ne spis. No, glavni problem s ovom odredbom je u tome da se ne vidi što je zapravo zaštićeno dobro. Što se štiti ovom odredbom? “Osobni” podaci? Privatnost? Koliko sam razumio izjave Lane Prlić, njena namjera je bila uvesti kažnjivost “osvetničke pornografije”. Ako je tako, onda je možda zaštićeno dobro intimnost, a ne privatnost. U širem smislu, štiti možda se štiti dostojanstvo i ugled“, istaknuo je.
„Čini se da je ona zapravo htjela uvesti kaznenopravnu zabranu javnog sramoćenja. Ta je inkriminacija (u užem smislu, jer je bila ograničena pridjevom “teško” (teško sramoćenje) napuštena ili se napušta u većini članica Vijeća Europe. I to članica koje su zadržale kazneno djelo klevete. Moje mišljenje je: Ne popravljati nepopravljivo. Ne uvoditi nova kaznena djela ako to zaista nije nužno. U kaznenim zakonima u ovoj zemlji ima dovoljno kaznenih djela kojima se postiže zaštita različitih osobnih prava“, stajališta je ovaj mostarski odvjetnik. “Problem je da kod svih načelnih odredbi, odredbi kojima se štita temeljna prava i slobode, valja ostvariti ono što Europski sud za ljudska prava naziva “pravičnom ravnotežom” između sukobljenih prava. Ovdje se ta ravnoteža ne može postići amandmanima. Valjalo bi kod ulazaka u opasne avanture ograničavanja sloboda propisivanjem kaznenih djela provjeriti ima li takvih kaznenih djela propisanih u drugim državama, posebno onih koje su uskladile svoju legislativu s pravnom tečevinom Europske unije. Primjerice, valjalo bi pogledati postoji li takvo kazneno djelo u Republici Hrvatskoj”, zaključio je.
Reakcije iz novinarskih udruženja
Kako su za Euronews BiH rekli iz Udruženja BH novinara predložene izmjene Kaznenog zakona su i gore od izmjena koje su uvedene u Kazneni zakonik RS kada je kriminalizacija klevete usvojena.
“U Kaznenom zakoniku RS je zabranjeno neovlašteno objavljivanje spisa, portreta, fotografije, videozapisa, filma ili fonograma bez pristanka osobe na koju se takvi dokumenti odnose, a koje može imati štetne posljedice po osobni život te osobe.
Prema predloženim izmjenama u Federaciji svako objavljivanje dokumenata bez pristanka osobe je kazneno djelo, neovisno je li njegovo objavljivanje od javnog interesa te neovisno do kakvih posljedica to može dovesti. U oba slučaja, i u FBiH i RS, problem je što se ne prepoznaje javni interes. Naprimjer, ako jedan novinar objavi neki tajni dokument, a čije objavljivanje naprimjer ukazuje na korupciju, to se može smatrati kaznenim djelom. Zbog toga smatramo da su ovakvi prijedlozi opasni, jer mogu utjecati na medijske slobode i koristiti se protiv onih koji se bave radom od javnog interesa.
Osobito je problematično što se predviđaju i zatvorske kazne što dodatno može dovesti do straha i samocenzure. Ovakvi prijedlozi nisu u skladu sa međunarodnim standardima i sa europskim putem Bosne i Hercegovine. Ovakvim prijedlozima su potvrđene naše bojazni da će se po modelu kriminalizacije klevete u RS, pokušati slična zakonska rješenja uvesti i u FBiH”, rečeno je Euronews BiH iz BH novinara.
Eldin Karić iz Udruženja Umbrella, koje okuplja 13 istraživačkih nezavisnih medija, rekao je za Euronews BiH da su ove izmjene Kaznenog zakona uvođenje kriminalizacije klevete na mala vrata.
“U tišini, bez prethodne konzultacije, bez ikakve mogućnosti da o tome odluči novinarska i medijska zajednica, donose ovakve zakone, koji će se direktno odnositi na cenzuru medija. To je u najmanju ruku neprihvatljivo i vidjet ćemo na koji način ćemo mi reagirati po ovom pitanju”, rekao je Karić.