Govor mržnje na društvenim mrežama: Šta kada ‘block’ ne radi?

Svako od nas je povremeno zalutao u sekciju komentara na portalima ili društvenim mrežama, gdje najosornije komentare pune mržnje pišu nepoznati profili, izmišljenog imena. Iako je profil izmišljen i kreiran samo i isključivo  u svrhu vrijeđanja, iza tastature stoji stvarna osoba koja osipa paljbu sa namjerom da nekoga povrijedi ili čak zastraši i zaprijeti drugoj osobi zbog njenih karakteristika. Iako smo svi podložni ovoj vrsti govora mržnje, “influenseri” kako ih popularno nazivamo, suočeni su sa ovim problemom na dnevnoj osnovi. Upravo tim povodom smo influenserki @bojankova postavili nekoliko pitanja.

BiH nema regulisano pitanje govora mržnje na internetu

Iako još uvijek nije usvojena univerzalna definicija govora mržnje u međunarodnom pravu, najčešće se koristi u Evropi ona iz Preporuke Komiteta ministara Vijeća Evrope. Prema njoj, govor mržnje predstavljaju „svi oblici izražavanja kojima se širi, podstiče, promovira ili opravdava rasna mržnja, ksenofobija, anti-semitizam ili drugi oblici mržnje zasnovani na netoleranciji, uključujući netoleranciju izraženu kroz agresivni nacionalizam i etnocentrizam, diskriminaciju i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i ljudima imigrantskog porijekla.“

Iako je BiH kao članica Vijeća Evrope potpisnica Dodatnog protokola uz Konvenciju o cyber kriminalu kojim je, također, definiran govor mržnje, ipak u Bosni i Hercegovini ne postoji posebno zakonodavstvo koje bi cjelovito regulisalo pitanje zabrane govora mržnje, a naročito ne postoji poseban zakon koji bi regulisao delikatno pitanje zabrane govora mržnje na internetu. [1]@bojnakova: “Govor mržnje je dio svakodnevnice influensera.”

Upravo je to kao jedan od osnovnih problema navela i Naida Pehilj Boçnak, mrežama poznata kao @bojnakova koja na Instagramu i YouTube-u ima preko 200.000 pratilaca. Naida je mlada žena koja svoju svakodnevnicu života u Alanyi dijeli sa publikom sa Balkana. Interesantna su njena poređenja bosanske i turske kulture, ali i njen aktivni životni stil i vedrina koju donosi kroz svoj sadržaj. Naidini počeci su bili teški, a kako kaže više ne želi svoju energiju trošiti na zlonamjerne pokušaje da je vrijeđaju po bilo kojoj osnovi, bilo to zbog izgleda, zbog toga što je žena ili pripada određenoj vjerskoj ili etničkoj skupini: “Govor mržnje na društvenim mrežama je zastupljen u tolikoj mjeri da smo svi mi, koji se bavimo ovim poslom, na veliku žalost, navikli na njega. I ja sam kao i mnogi koji se bave nekom vrstom javnog posla bila puno puta u situaciji gdje me neko, bez imena i prezimena, skriven iza lažnog profila, vrijeđao ili ponižavao. Na početku me je to mnogo pogađalo i mislila sam čak i da odustanem od ovog posla jer sam kroz život bila u okruženju gdje nije bilo takvih stvari”, ispričala nam je Naida.Šteta uzrokovana govorom mržnje i posljedice koje ostavljaju na osobe kojima je upućen su nesagledive. Uticaj na emocionalno i psihičko stanje tih osoba može biti pogoršano upravo zbog anonimnosti napadača, jer to ostavlja prostora za promišljanje da li je to osoba koja živi u blizini.

Naida nam kaže da više ne želi svoju energiju trošiti na uzvraćanje komentara takvim zlonamjernicima: “Oni upravo to i žele: da se vi borite protiv njih, da se raspravljate, dokazujete nešto. Jedini način da se zaustavi govor mržnje na društvenim mrežama jeste da se uvedu novi zakoni. Koji će nam omogućiti da možemo jednostavno doći do osoba koje se kriju iza profila koji šire govor mržnje. Trebaju nam stroge kazne za takve osobe. Jedino tako će mlađe generacije biti zaštićene”, odlučna je Naida.

[1] Sali-Terzić, S. (2019), Govor mržnje na internetu: međunarodni standardi i zaštita,  Fondacija Centar za javno pravo

Ovaj tekst je dio projekta „Kliktivizam čini stvarnu promjenu“ Centra za edukaciju i istraživanje „Nahla“ i Grada Sarajevo kojeg finansiraju Evropska Unija i Vijeće Evrope u okviru programa „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“. Stavovi izraženi u ovom tekstu odgovornost su autora i ne predstavljaju zvanične stavove Evropske unije i Vijeća Evrope.

nahla.ba

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.