GAŽENJE PO GROBOVIMA: I turisti i domaći već desetljećima gaze po židovskim nadgrobnim pločama

Piše: SOFIJA KORDIĆ za portal Lupiga

Prilikom rekonstrukcije najvećeg praškog trga Václavské náměstí radnici su nedavno našli stotine djelića židovskih nadgrobnih ploča prekopavajući kamene kocke od kojih je sastavljen čuveni praški trg koji je u svojoj povijesti bio poprište raznih dramatičnih događanja i političkih protesta. Većina kocki bila je postavljena naopako, a kad se okrenu na nekima su vidljive brojke, odnosno godine rođenja i smrti, na nekima hebrejska slova, Davidova zvijezda … Neke su bile bez znakova, jer im je površina izbrušena i ispolirana. 

Dijelovi židovskih nadgrobnih ploča od mramora, granita i ostalih materijala iskorišteni su za popločavanje centra prijestolnice sedamdesetih i osamdesetih godina za vrijeme vladavine komunističkog režima u Čehoslovačkoj. Pretpostavlja se da su Václavské náměstí popločane neposredno prije posjeta sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova Pragu, 1987. godine.

„Da gazim po židovskim nadgrobnim pločama saznao sam tek prije nekoliko dana iz medija. Ali, o ljudima već odavno nemam nikakvih iluzija. U nekim mjestima, na primjer, u selu Hostouni, ljudi su sa židovskih grobova uzimali nadgrobne ploče i stavljali ih u temelje svojih domova. Pa, nisu se vratili kućama, a grobovi su zarastali u korov, zar ne“, ironičan je Lupigin sugovornik, Fedor Gal, sociolog, dokumentarist, publicist, aktivist za ljudska prava, disident i jedan od lidera slovačke baršunaste revolucije. U ovom kontekstu bitno je napomenuti i kako je Gal slovački Židov koji je zbog antisemitizma i vladavine Vladimira Mečijara napustio s obitelji Bratislavu i doselio u Prag devedesetih.

“O ljudima već odavno nemam nikakvih iluzija” – Fedor Gál (FOTO: Jindřich Buxbaum)

Prije Drugog svjetskog rata u Čehoslovačkoj je živjelo oko 350.000 Židova. Nacizam je preživjelo svega 50.000 njih, uključujući i mali broj onih koji su prošli koncentracijske logore. Službeni antisemitizam, jedan od najgorih komunističkih režima u istočnoj Evropi i sovjetska okupacija 1968. godine prouzročili su masovnu emigraciju preostalih čehoslovačkih Židova, tako da ih je krajem 1980. godine bilo jedva 8.000. Širom zemlje, na obodima sela i gradova ostalo je oko 600 zaboravljenih i zapuštenih židovskih groblja. 

„Komunističke vlasti, ali, kako se čini, i neki predstavnici židovske zajednice su u njima vidjeli vrijedan građevinski materijal koji bi propao ako se ne iskoristi“, pisao je prošle godine izvjestitelj BBC-a iz Praga, Bob Cameron.

U drugoj polovici osamdesetih godina prošlog stoljeća direktor Praškog židovskog Muzeja Leo Pavlat prolazio je kao i svakog jutra preko Vaclavskog trga na putu do tadašnjeg radnog mjesta u izdavačkoj kući Albatros. Ugledao je radnike koji su preuređivali pješačku zonu i slagali na pločnik kamene kocke poredane na gomili sa strane. Opazio je nešto neobično, približio se i pogledao ih izbliza. Šokirao se kada je shvatio da su neke kocke izrezane od židovskih nadgrobnih ploča. Krišom je uzeo dvije i stavio ih džep. Pavlat je bio prvi koji je posumnjao da je veliki dio pješačke zone Vaclavskog trga popločan ostacima židovskog groblja.

Pretpostavlja se da su Václavské náměstí popločane neposredno prije posjeta sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova Pragu, 1987. godine (FOTO: Pixabay)

„Nije bilo tada lako biti Židov. Bio sam aktivni član Židovske općine, ali ne u službenim krugovima. Nisam bio član Komunističke partije. Bilo je dovoljno sudjelovati na vjerskoj službi u nekoj od funkcionalnih sinagoga da zaradiš posjet tajne policije. Nije bilo židovskih publikacija ni obrazovanja. Mislim da je režim želio da židovska zajednica polako izumre. Ne mislim da su popločali trg i ulice nadgrobnim pločama s ciljem da uvrijede baš nas Židove, ali to je bilo barbarski i bezosjećajno“, ispričao je Leo Pavlat prošle godine u siječnju dopisniku BBC-a pokazujući mu dvije kamene kocke s hebrejskim slovima koje je krajem osamdesetih stavio u džep. Na jednoj je bila urezana 1865. godina.

Za vrijeme komunističkih čistki i montiranih političkih procesa u Čehoslovačkoj, Židovi su posebno bili na meti

„Jedne su zatvarali kao cioniste, druge kao buržujske nacionaliste i ‘neprijatelje’ režima. U Slovačkoj gdje sam tada živio latentni antisemitizam je bio kulturna konstanta. Odrastao sam s tim i naučio s tim živjeti“, priča nam Gal.

“Doživljavamo ovo kao pobjedu jer se do sada o ovome samo šuškalo” – Leo Pavlat (FOTO: Facebook/ZOvPraze)

Direktor Praškog židovskog muzeja Pavlat, inače novinar, publicist i bivši diplomat uvjeren je da su dvije kocke koje je uzeo s Vaclavskog trga osamdesetih ukradene sa židovskog groblja izgrađenog 1864. godine u gradiću Udlice na sjeveru Češke. Tamo je postojala židovska zajednica još od 17. stoljeća, sinagoga, vjerska škola i dva groblja. Osamdesetih kad je groblje opljačkano nijedan Židov više tamo nije živio.

Pavlatove sumnje dovele su do toga da su gradske vlasti dozvolile predstavnicima Židovske općine da nadgledaju rekonstrukciju Vaclavskog trga. Grad je potpisao s Općinom memorandum koji joj omogućava vraćanje dijelova nadgrobnih ploča. Samo u jednom danu pronađeno je 50 kocki s natpisima i oko 500 stotina njih od poliranog mramora.

„Doživljavamo ovo kao pobjedu jer se do sada o ovome samo šuškalo. Nitko nije bio potpuno siguran. Ovo je jako bitno jer je u pitanju utvrđivanje istine, radimo nešto dobro za povijesno pamćenje. Ovo kamenje je odneseno s grobova ljudi koji su umrli i prije 100 godina, a sada leži ovdje. To nije lijepo“, izjavio je nedavno za britanski Guardian praški rabin Chaim Kočí, jedan od predstavnika Židovske zajednice koji su nadgledali radove na trgu i odvajanje kamenih kocki za koje se sumnja da su dijelovi židovskih grobova. 

Staro židovsko groblje u Pragu (FOTO: Facebook/ZOvPraze)

Imena mrtvih se zbog veličine kocki ne mogu identificirati kao ni groblja s kojih su oduzeta. Lideri Praške židovske općine planiraju skupiti sve kamene kocke od nadgrobnih ploča i napraviti memorijal na starom praškom židovskom groblju u četvrti Žižkov. Ono je 1985. godine oskrnavljeno i raskopano zbog izgradnje parka i televizijskog tornja. Ostao je samo jedan mali dio gdje se planira memorijal. Postojao je tada, doduše, dogovor sa Židovskom zajednicom da se svi pronađeni ostaci premjeste i pokopaju na novom židovskom groblju, da se grobovi i nadgrobne ploče evidentiraju, ali dogovor se nije ispoštovao. Uništen je i otuđen velik broj vrijednih nadgrobnih ploča bez mogućnosti dokumentiranja od strane židovskih institucija. 

Nakon baršunaste revolucije Pavlat se u nekoliko navrata obraćao gradskim vlastima zbog sumnje da ljudi u centru grada hodaju po nadgrobnim pločama židovskih grobova. Predstavnici grada bili su suosjećajni, izrazili nadu da se tako nešto više nikad neće ponoviti, ali nijedna vlast nije htjela raskopati pješačku zonu zbog toga sve dok na red nije došla rekonstrukcija Václavských Náměstí.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća u atmosferi anticionizma započelo je rasparčavanje židovskih nadgrobnih spomenika i ploča uništenih za vrijeme nacizma. Povjesničar i savjetnik US Shoa Foundation Martin Šmok je nedavno u intervjuu Češkom radiju objašnjavajući kontekst u kojem je došlo do skrnavljenja židovskih grobova podsjetio da su češka komunistička i sovjetska propaganda nazivali Praško proljeće cionističkom zavjerom u službi Amerike. S druge strane, zbog nedostatka sredstava i ljudi nije bilo moguće održavati židovska groblja. Postojao je i pritisak stanovništva da se mnoga zapuštena groblja koja su često bila u samom centru gradova i sela pretvore u parkove. A vodeći ljudi Židovskih općina milom ili silom bili su listom suradnici zloglasne tajne službe StB. U cijelu stvar ubacuju se špekulanti koji su nanjušili dobar izvor zarade. Ubrzo je ilegalna djelatnost postala unosan legalan biznis u koju su bili umreženi državni organi, kamenoresci i, kako ih Šmok naziva, kolaborantski predstavnici židovskih općina. I najpoznatiji češki mafijaš František Mrazek, ubijen 2006. godine, krajem osamdesetih je uspješno trgovao s židovskim nadgrobnim pločama, izvozio ih u inozemstvo i to, prema kasnijim saznanjima čeških istraživačkih novinara, u dosluhu s komunističkim dužnosnicima iz Ministarstva kulture. Tajna služba StB je sve nadgledala.

Portal Jewish Heritage Europe prošle je godine nakon reportaže BBC-a iz Praga pisao kako je nacistička praksa korištenja židovskih nadgrobnih ploča u popločavanju trotoara i u ostalim građevinskim radovima nastavljena za vrijeme komunizma u mnogim zemljama istočne Europe, ali da se na praški slučaj do sada nije toliko obraćala pažnja kao u Poljskoj, Ukrajini i Litvi gdje su dobrovoljci po ulicama Poznanja, Lavova i Vilniusa tražili ostatke židovskih grobova. 

Pretpostavlja se i da su dvije obližnje ulice Na příkopě i 28. října popločane židovskim nadgrobnim pločama (FOTO: Facebook/ZOvPraze)

Pored Vaclavskog trga, pretpostavlja se i da su dvije obližnje ulice Na příkopě i 28. října popločane židovskim nadgrobnim pločama. Grad se dogovorio s praškom židovskom općinom da će u slučaju renoviranja i demontiranja kamenih kocki njezini predstavnici prisustvovati radovima.

Razlog što se tek 2020. vraćaju dijelovi nadgrobnih ploča Židovskoj općini ne leži u tome što neki Židovi protestiraju, smatra povjesničar Šmok, već što je došla na red rekonstrukcija pješačke zone trga. Dodaje da se Česi nisu obračunali s antisemitizmom ni iz jednog povijesnog razdoblja i da danas vlada, kako ističe, laki intelektualni antisemitizam koji se skriva iza pretjeranog divljenja prema Izraelu.

„Pa eto, mi Česi onda ne možemo biti antisemiti kad podržavamo Izrael. Pretjerana mržnja prema svemu židovskom kao i pretjerana ljubav prema svemu židovskom su dvije strane jednog te istog novčića koji govori: Židov nije kao mi, Židov je nešto drugo. To je osnova problema”, zaključio je za Češki radio povjesničar Martin Šmok.

Naš sugovornik Fedor Gal se s tim ne slaže. „To je pretjerana tvrdnja. U češkom društvu je ova glupa emocija (antisemitizam, op.a.) daleko rjeđa nego, na primjer, u Slovačkoj koju vrlo dobro poznajem. Čovjek jest ili nije antisemit.“

Prema domaćim i stranim istraživanjima javnog mišljenja Česi spadaju u među najrasističkije narode u Europi. Oštrica mržnje je od 2015. godine najviše usmjerena prema muslimanima. Rasizam prema Romima je konstanta i problem koji nije u stanju riješiti nijedna češka vlada. Za razliku, na primjer, od Slovačke, a posebno od Poljske i Mađarske u češkom društvu je, prema sociolozima i anketama, antisemitizam neznatan.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/ZOvPraze

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.