Banja Luka, 23. april 2025. godine – Kantonalni sud u Zenici, Tužilaštvo Brčko Distrikta BiH, Općinski sud u Tuzli te Vrhovni sud Republike Srpske su među najbolje ocijenjenim pravosudnim institucijama u BiH po indeksu transparentnosti pravosuđa, dok su najlošije institucije po ovom parametru ujedno i one koje pokazuju zabrinjavajuću nespremnost institucija da se ozbiljno suprotstave korupciji.
Najbolju ocjenu indeksa transparentnosti zabilježili su Kantonalni sud u Zenici (indeks 87), Tužilaštvo Brčko Distrikta BiH (85), te Općinski sud u Tuzli (82), dok se među prvih pet nalaze i Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona (81) i Vrhovni sud RS (80). Sa druge strane, među najgore ocijenjenim institucijama nalaze se Općinski sudovi u Kalesiji i Sarajevu i Osnovni sud u Doboju (30), te Osnovni sud u Zvorniku (29) i Općinski sud u Srebreniku (26), kao najmanje otvorene institucije u BH pravosuđu (rezultate za sva tužilaštva i sudove pogledajte na kraju teksta).
Rezultati istraživanja Indeksa transparentnosti pravosuđa, koji mjeri nivo proaktivne, reaktivne i transparentnosti prema medijima, pokazuje da jedna trećina, odnosno 32 od ukupno 94 sudova i tužilaštava na svim nivoima u BiH uopšte ne odgovara ne medijske upite o svojim predmetima. Osim toga, 50% tužilaštava u Bosni i Hercegovini ignorisalo je medijski upit o sadržaju žalbi na presude dok je 62% sudova odbilo dostaviti ili potpuno ignorisalo medijske upite u vezi presuda koje su donijeli.
Zahtjevi medija za dostavljanje audiovizuelnih materijala snimke i pristup optužnicama najčešće se odbijaju, a ovakav odnos prema medijima dodatno otežava nadzor javnosti nad radom pravosudnog sistema.
Indeks transparentnosti ocjenjuje dostupnost informacija na web stranicama, odgovore na zahtjeve za pristup informacijama i saradnju institucija s medijima pri čemu svaka od tri komponente nosi određeni broj poena (52, 30 i 18), čiji zbir čini ukupnu ocjenu na skali od 0 do 100.
Ukupno gledano, analiza pokazuje blago poboljšanje u odnosu na 2022. – više od polovine zahtjeva za pristup informacijama riješeno je u zakonskom roku s potpunim odgovorima, a smanjen je broj slučajeva ignorisanja zahtjeva sa 16% na 12,8%. Ipak, zabrinjava trend rasta odbijenih zahtjeva, što može ukazivati na sve zatvoreniji pristup institucija.
Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja to što Institucije pravosuđa različito tretiraju podnosioce zahtjeva – TI BiH je u više od 70% slučajeva dobio potpune odgovore u zakonskom roku, dok su građani iste informacije dobili tek u 35% slučajeva. Trećina zahtjeva građana ostaje bez odgovora, a svaki deseti biva odbijen, što ukazuje na diskriminaciju i sistemsko uskraćivanje prava javnosti na informacije.
Proaktivna transparentnost dodatno je degradirana – broj sudova koji objavljuju godišnje planove pao je s 61 na svega 23, dok većina sudova i tužilaštava i dalje ne objavljuje svoje budžete na internet stranicama. Iako je zabilježen značajan napredak u redovnoj objavi rasporeda ročišta (71 od 74 suda), i dalje postoji ozbiljan deficit u objavi sudskih odluka – odluke 34 suda su i dalje nedostupne javnosti.
Dostupnost informacija o potvrđenim optužnicama značajno je povećan te je broj tužilaštava koja objavljuju kompletne optužnice sa 3 u 2022. povećan na 11 u prošloj godini, šest tužilaštava u BiH ne objavljuje informacije o predloženim mjerama pritvora u 2024. godini dok je u 2022. tu praksu pokazivalo samo jedno tužilaštvo.
Transparentnost pravosuđa ključna je za odgovornost institucija, povjerenje građana i borbu protiv korupcije, no analiza TI BiH i BIRN-a BiH pokazuje da sudovi i tužilaštva u BiH i dalje ne zadovoljavaju osnovne standarde otvorenosti. Istraživanja ukazuju na proizvoljnu primjenu zakona o slobodi pristupa informacijama, česta kašnjenja, nepotpune odgovore i kršenje zakonskih formi. Ovi rezultati odražavaju širi trend ograničavanja prava na pristup informacijama, što je TI BiH prepoznao još 2023. u kritikama na Prijedlog zakona koji umanjuje postojeća prava i nije usklađen s međunarodnim standardima.
TI BiH stoga podsjeća sve predstavnike institucija, a naročito iz oblasti pravosuđa, na važnost prava na slobodu pristupa informacijama i značaj proaktivne transparentnosti kao ključnih mehanizama za ostvarivanje prava građana i unapređenje pristupa pravdi, čime se jača odgovornost i integritet javnog sektora – što su ključne pretpostavke za efikasno suzbijanje korupcije.