Photo: Shutterstock
Prije dvadeset godina, Vijeće Evrope je ispisalo istoriju. Dana 16. maja 2005. godine, na Varšavskom samitu šefova država i vlada otvorena je za potpisivanje prva međunarodna konvencija koja stavlja zaštitu prava žrtava u središte borbe protiv trgovine ljudima.
Četrnaest zemalja stavilo je svoje potpise već prvog dana. Do danas su sve države članice Vijeća Evrope ratifikovale Konvenciju, čime je uspostavljen snažan i jedinstven front protiv jednog od najozbiljnijih oblika kršenja ljudskih prava našeg vremena. Konvencija je otvorena i za države koje nisu članice, a među potpisnicama su i Bjelorusija i Izrael.
„Kao prvi instrument koji se temelji na pristupu zasnovanom na ljudskim pravima u borbi protiv trgovine ljudima, Konvencija Vijeća Evrope je transformisala način na koji odgovaramo na ovaj zločin“, izjavila je ambasadorica Marija Spasova, predsjedavajuća Komiteta strana Konvencije. „Model usmjeren na žrtve osigurava ne samo njihovu zaštitu, već i osnaživanje – te vraćanje dostojanstva.“
Konvencija je postala globalna referenca, a njen utjecaj ide mnogo dalje od pukog slova na papiru. Ekspertska grupa za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA) osigurava da države ispunjavaju svoje obaveze kroz redovan nadzor nad provođenjem Konvencije, do danas objavivši gotovo 140 izvještaja po državama.
„Dvadeset godina kasnije, Konvencija je i dalje naše najjače oruđe u suzbijanju trgovine ljudima“, rekla je Conny Rijken, predsjednica GRETA-e. „Njene sveobuhvatne odredbe pretočene su u stvarni napredak u nacionalnim zakonima, politikama i praksama, ostavljajući trajan uticaj na način na koji se zemlje suočavaju s trgovinom ljudima.“
Uprkos postignutom napretku, trgovina ljudima i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju, dodatno pogoršanu digitalnim tehnologijama, oružanim sukobima i produbljivanjem nejednakosti. Borba nije završena. Države potpisnice Konvencije moraju pojačati svoje napore kako bi uspostavile efikasne politike prevencije, suočile se s novim oblicima eksploatacije i zadržale prava žrtava u središtu svakog odgovora. Samo kroz čvrstu političku volju i zajedničko djelovanje možemo okončati ovo teško kršenje ljudskih prava.