Adnan Alikadic (New Voices): Dvije škole pod jednim krovom – sekularizam

Objavljeno na Facebook/Adnanalikadic.home.blog (07.03.2020.)

Mislio sam da će serija postova na ovu temu da krene iz srednje Bosne. Međutim, zbog razgovora sa starijim sinom, na žalost počinje iz Sarajeva.

On je 3. razred OŠ i kaže mi: “Tata, meni je T… rekla da sam Srbin!”

Nakon kratke pauze od 2-3 sekunde odgovorio sam mu: “Reci ti njoj da si Vlah i da te ne dodiruje jer je prelazno, k’o korona virus!”. Prije nego je, nakon 1-2 sekunde, postavio pitanje “Šta je to Vlah ?”, ujeo sam se za jezik.

Sekularizacija je dakle princip razdvajanja državnih institucija i osoba zaduženih za zastupanje države od vjerskih institucija odnosno vjerskih dostojanstvenika.

“Prva sekularna država u Svijetu je SAD koji je svojim I amandmanom Ustava krajem 18. vijeka zabranio Kongresu da prizna uspostavu bilo koje religije ili uskraćuje slobodu prakticiranja bilo koje religije” ( Mario Nakić; Liberal.hr) . Da pojednostavim, svako je slobodan vjerovati u šta god želi i prakticirati to kako god želi ( dok naravno, svojim prakticiranjem vjere ne narušava prava i slobode drugih). Sekularizam je tako stvorio državu koja je i danas ima izrazito religiozno stanovništvo. Sekularnost je postala garancija za sve religije u smislu da niti jedna neće biti ugnjetavana.

Tamo gdje država nije sekularna, vjernici koji ne pripadaju religiji koja je zvanično priznata od države imaju velike probleme. Međutim te probleme nemaju samo vjernici koji pripadaju nekoj drugoj religiji već i oni koji ne pripadaju niti jednoj religijskoj grupi. Sekularizam nije u suprotnosti niti jednoj religiji, sekularizam je spas za svaku religiju kao i za ljude koji nisu vjernici.

Da se vratimo u Sarajevo. Postoje li dvije škole u svakoj školskoj zgradi u Sarajevu? Postoji li ona na papiru sekularna i ona u praksi koja je vjerska? Pitam za Sarajevo, a mislim na Bosnu i Hercegovinu. Da li u svakoj školskoj zgradi u kojoj ima barem jedno dijete koje iz bilo kog razloga ne ide na vjeronauku postoje dvije škole? Da li je škola, kao institucija, jedna od poluga podjela, odnosno instrument za iskazivanje različitosti, samim tim stigmatizacije ? Da li si ako ne ideš na vjeronauk u Sarajevu odmah Srbin?

Antonio Perotti je napisao divnu knjigu “Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje”. Interkulturalizam koncepcija koja polazi od prulariteta kultura i njihove jednakopravnosti ali uvijek aktivna suodnosa. Multikulturalizam kao takav ne predstavlja problem, problem predstavljaju monolitna društva, koja svoju religijsko nacionalnu jedinstvenost smatraju superiornom. Čitajući ovu knjigu krajem 90-tih smatrao sam da EU uči postulate koje mi živimo. Dok su oni učili kako da žive kao mi recimo 80-tih godina mi smo “jurili” ka jednonacionalnom društvu Europe sa početka 20. vijeka. Za razliku od mnogo čega drugog, u ovom smo bili jako uspješni. Toliko uspješni da djevojčica od 8 godina smatra sve one koji ne idu na vjeronauku Srbima, pretpostavljam sve Srbe četnicima itd.

Da li škola kao institucija formira i podržava ovakve stavove djece? Kako druga djeca gledaju na 4 od 22 učenika koji ne idu na vjeronauku? Idu li u istu školu ili su to pak dvije škole pod jednim krovom? U jednoj se uči vjeronauka i u nju ide 18 učenika III-2, a u drugoj predmet Društvo kultura religija i tamo idu 4 učenika III-2?!?

Izvor: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=225501792177797&id=118233922904585&__tn__=K-R

NAPOMENA:
Objavljeni sadržaj i komentari na web stranici IMEP.ba je odgovornost autora sadržaja (fizičke ili pravne osobe) i ne reflektuje ciljeve ili stavove Pograma osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), CPCD-a ili OTVORENE MREŽE.
Svi komentari i sadržaji se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.
Svi sadržaji kao i stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija IMEP.ba je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru, te isti ukloniti čim bude uočen ili prijavljen.

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.