Polovinom ove godine Centar za životnu sredinu iz Banja Luke podnio je tužbu protiv zaključka Federalnog ministarstva okoliša i turizma, u kojem se navodi da firmi Lager iz Posušja više nije potrebna okolišna dozvola da bi nastavila da eksploatiše mrki ugalj na lokaciji Zlauše-Martin, u blizini rijeke Blihe i njenog vodopada u općini Sanski Most.
“Doneseni zaključak predstavlja kap koja je prelila čašu, jer se njime omogućuje rad ”LAGER” d.o.o. bez okolinske dozvole, što će samo predstavljati podlogu za još goru devastaciju sa potencijalno nesagledivim posljedicama. Podsjećamo, vodopad Blihe je zaštićeno područje, te je u svakom slučaju nedopustivo da se radovi ovih razmjera vrše u neposrednoj blizini tog područja, a naročito ne bez odgovarajuće okolinske dozvole i poštovanja svih propisanih mjera”, upozorio je Dragan Ostić iz programa Energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu.
Pravnica iz Centra za životnu sredinu Sanja Kosanović za Žurnal je rekla da su u međuvremenu uputili apelaciju Ustavnom sudu BiH, kojom se zahtijeva što hitnije odlučivanje Kantonalnog suda u Sarajevu po ovoj tužbi jer ovakvi postupci znaju da traju i po tri godine.
Podsjetimo, zbog nesavjesnog djelovanja, koje je za posljedicu, u nekoliko navrata, imalo zagađenje rijeke Blihe, nadležna inspekcija izdala je nekoliko prekršajnih naloga kompaniji Lager. Prilikom inspekcijskih nadzora izvršenih po zahtjevima Centra za životnu sredinu utvrđene su nepravilnosti u radu ove firme čime se uveliko zagađuje rijeku Blihu i njen vodopad.
“Vodopad Blihe je pod formalnopravnom zaštitom još od 1954. godine i ako je ljepota tog vodopada mogla biti očuvana 68 godina, ne smijemo dozvoliti da ona bude narušena sada radi bilo čijeg privatnog interesa“, upozorila je Sonja Kosanović, pravnica u Centru za životnu sredinu.
Podsjetimo da je firma Lager 2015. godine od Ministarstva privrede USK dobila koncesiju za eksploataciju uglja u Kamengradu kod Sanskog Mosta.
Poslovi firme Lager, osim zagađenja rijeke Blihe i njenog vodopada, mogli bi ugroziti i živote i imovinu mještana Mjesne zajednice Gornji Kamengrad u Sanskom Mostu. Od polovine novembra mještani Gornjeg Kamengrada protestiraju zbog namjere firme Lager da na području njihove mjesne zajednice otvori površinski kop, koji je 80-tih godina trajno zatvoren zbog pokretanja klizišta koje je prisililo mještane da se trajno isele iz svojih kuća.
Danima su mještani organizovali 24 sata stražu na lokalnim putevima u njihovoj mjesnoj zajednici kako bi svojim tijelima spriječili mašine firme Lager da otvore površinski kop na ovoj lokaciji.
U petak, 18. novembra vlasnik firme Lager Milenko Bašić sastao se predstavnicima mještana Gornjeg Kamengrada i Farisom Hasanbegovićem, načelnikom Općine Sanski Most.
Načelnik Općine Sanski Most rekao je građanima da više ne moraju dežurati na ulici navodeći da su iz Lagera obećali da neće na silu pokušati pokrenuti radove na otvaranju površinskog kopa.
– Ne znam koja bi firma na silu pokušala da uđe, uprkos mišljenju lokalne zajednice i građana… Mislim da bi time sami sebi zabili autogol i izgubili bi i podršku da uopšte rade na području Općine Sanski Most, kazao je načelnik Hasanbegović.
S druge strane građani su na protestu održanom isti dan najavili da će svoju mjesnu zajednicu zaštititi.
-Ići ćemo zakonskim putem, ako ne budemo mogli zakonskim propisima to uspjeti sigurno ćemo biti spremni i na sve ostale stvari bile one zakonske ili ne, al ćemo se braniti, poručio je Admir Velić, vijećnik u Općinskom vijeću i jedan od predstavnika mještana Gornjeg Kamengrada.
– Svi ovi ljudi ovdje su došli samo zbog jednog. Nikada nećemo dozvoliti ovdje kop rudnika. Šaljem poruku ovom gospodinu da što prije ode odavde i napusti taj kop jer ugrožava živote nas i naše djece koji ovdje živimo. Novac nas ne zanima, kazao je mještanin Ramiz Hadžić.
– Prije rata su mi uništene dvije kuće i štala, sve što sam imao. Ko nije bio ovdje ne zna šta se to tada desilo to je kataklizma bila. To je nemoguće opisati riječima koliko se narod napatio i sad opet neko dođe hoće to da dira. Ako to sad opet krene onda nam nema spasa, kazao je mještanin Aziz Drljić i njegov komšija.
Mještani su na protestima upozorili da se radi o jako nestabilnom terenu na kojem su prije 30 godina zabranjeni bilo kakvi radovi jer se radi o vrlo nestabilnom terenu.
– To je glina koja se ne može bušiti ničim, to je toliko tvrd kamen ali kad se dovede u spoj sa vodom ona buja ko germa, sva ova brda ima da lete, zapamtite dobro, ako se pusti ovako jaka mehanizacija Lagera. To se desilo na starom kopu gdje bi oni sad da kopaju. Molili smo boga da stane. To je sada konzervirano i stoji od 84’ tako i ta dozvola da se radi tu ne dolazi u obzir, poručili su mještani Gornjeg Kamengrada.
Slučajno ili ne, oko mjesec dana prije nego će Lager pokušati da otvori novi površinski kop u Gornjem Kamengradu ova firma od Elektroprivrede BiH dobila je tender vrijedan preko 105 miliona maraka za nabavku 600 hiljada tona uglja. Osim toga mještani Gornjeg Kamengrada tvrde da su potrebe Lagera za ugljem sve veće jer izvoze veće količine uglja u Srbiju.
Osim mještana Gornjeg Kamengrada, na protest su došli i građani susjednih mjesnih zajednica, navodeći da i oni imaju istih problema sa Lagerom.
„Šta je sa Martinom i Zlaušom?“, pitali su mještani ovih mjesta načelnika Hasanbegovićem koji je rekao da nije tu da govori o drugim sredinama.
-Vi ne možete imati ni najmanju firmu, a da nekome nešto neće smetati, to je normalno. Ako imate rudnik u dvorištu, sigurno da određeni komfor gubite, kazao je načelnik Hasanbegović navodeći da druga mjesta nisu na takav način ugrožena kao Gornji Kamengrad jer tamo niko nije u strahu od klizišta.
Umjesto straha od klizišta mještani drugih mjesnih zajednica plaše se za svoje zdravlje i zdravlje svoje djece.