Višegodišnji nemar i neadekvatno deponiranje smeća u Stocu učinilo je da kilometri zemlje budu zatrpani smećem.
Višegodišnji nemar i neadekvatno deponiranje smeća u Stocu učinilo je da kilometri zemlje budu zatrpani smećem. Problem nije samo u tome, već i što se parcele koje se koriste za gradsko deponiranje nalaze odmah uz plodne njive gdje se stanovništvo primarno bavi zemljoradnjom i od toga živi. Sada im je, kažu, upitna kvaliteta proizvoda, koji se dalje plasiraju na bosanskohercegovačko tržište, piše Federalna.
Problem adekvatnog deponiranja ima veliki broj općina i gradova u Bosni i Hercegovini. Smeće se, uglavnom, zatrpava ili spaljuje, a gotovo nikako ne recklira. Tako je i u Stocu, gradu s prelijepom prirodom, brojnim turističkim potencijalima, a do njih vas vodi put preko smeća.
“Sve je ovo bio vinograd prije rata. Malo prije rata ta se loza iskrčila. Sada smeće ovdje dovozi svako, bez obzira ko je šta je. Nikog mi ne krivimo, nego hoćemo da se to sanira ili da reguliše”, govori mještanin Mirzo Zele.
Jer za sada do svojih njiva i proizvoda moraju dolaziti preko smeća. Pored dvije glavne lokacije za gradsko deponiranje na ovom potezu niklo je još nekoliko i divljih deponija. Mještani naglašavaju da od poljoprivrede ovdje žive, a njihovi proizvodi plasiraju se na tržnici u Čapljini i odatle dalje za ostatak države.
“Tu proizvodim i od toga živim i hranim porodicu”, ističe mještanin Adel Obradović.
“Ovdje je moja njiva. Ljeti ne mogu ništa posadit. Mogu, možda, do maja, a poslije ništa zbog prašine. Ona se uhvati po listu i onda se ne može normalno razvijati, nema zraka”, kaže mještanin Senad Obradović.
A ne može se ni turizam u ovom dijelu razviti, iako je tu korito Bregave i na ovom potezu se nalazi pećina Badanj, koja predstavlja jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Bosni i Hercegovini.
“Kao djeca smo se kupali tu, nije bilo separacije. Onda im je dato korito Radimlje i ove stijene dolje niže da lome i melju. Međutim, korito Bregave sada je potpuno devastirano”, ogorčen je Meho Zele.
Obraćali su se ovi mještani lokalnoj zajednici i višim nivoima vlasti. Zasad imaju odgovor od Federalnog ministarstva okoliša i turizma u kojem je naložen inspekcijski nadzor.
Tražili smo i mi komentar lokalne vlasti i do zaključenja ovog priloga nismo dobili odgovor. I dok se čekaju spore reakcije nadležnih, Stolac i njegovi mještani svakim se danom sve više guše u smeću. Postoji i opasnost od zaraze jer, pričaju nam, nerijetko se tu odbacuje medicinski i animalni otpad, a s porastom temperatura strah od bolesti postaje veći.
akta.ba