Prema istraživanju objavljenom uoči UN-ove Konferencije o vodama, čak 58 posto ljudi ozbiljno je zabrinuto zbog nestašice pitke vode
Uoči sastanka svjetskih čelnika na prvoj UN-ovoj Konferenciji o vodama u posljednjih 46 godina, novo istraživanje GlobeScana pokazuje značajan porast zabrinutosti za dostupnost vode. Čak 58 % ljudi diljem svijeta vrlo je zabrinuto, dok 30 % kaže da su „izuzetno“ pogođeni nedostatkom vode. Nestajanje i nepouzdan pristup pitkoj vodi narušavaju društva, gospodarstva, okoliš i svaki aspekt života kakav poznajemo.
U posljednjih nekoliko godina u 17 najugroženijih zemalja svijeta značajno je porasla zabrinutost zbog nestašice pitke vode: s niskih 49 posto u 2014. na 61 posto u 2022. Najveći porast zabilježen je u Argentini, Južnoj Koreji, Vijetnamu, Kolumbiji, Njemačkoj i Peruu. U istom razdoblju još značajnije je porasla zabrinutost zbog klimatskih promjena (s 45 % na 65 %). Trideset posto ljudi u svijetu tvrdi da su „u velikoj mjeri“ osobno pogođeni nedostatkom pitke vode, dok se globalna većina osjeća barem umjereno osobno pogođenim (56 %). Samo jedna četvrtina (25 %) kaže da ih nedostatak pitke vode uopće ne pogađa.
Klimatske promjene usko su povezane s nedostatkom vode
Prema istraživanju objavljenom uoči UN-ove Konferencije o vodama, čak 38 % ljudi tvrdi da su „izrazito” pogođeni klimatskim promjenama, dok je značajnih 75 % barem „umjereno” pogođeno. Suša se često navodi kao jedan od najuočljivijih učinaka klimatskih promjena – 37 % onih koji su osobno iskusili učinke klimatskih promjena sušu navodi kao primjer.
„Hidrološka situacija na gotovo svim važnijim rijekama u Europi prošle je godine bila alarmantna, s neviđenim sušama i smanjenjem nivoa površinskih i podzemnih voda. Naše područje je veoma bogato vodenim tokovima, uključujući i Europsku Amazonu, kao prvi UNESCO-ov rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država. Više od milijun ljudi živi i ovisi o ovim rijekama, a to područje igra vrlo važnu ulogu i u borbi protiv klimatske krize. Upravo zbog toga čimbenici koji utječu na nestajanje vode, od suša i klimatskih promjena, do drugih ljudskih aktivnosti poput pregrađivanja riječnih tokova i neadekvatnog gospodarenja prostorom, velik su rizik i za naše krajeve. Iz tog razloga u WWF-u naglasak stavljamo na ekološku revitalizaciju ovog područja“, izjavio je Ljubiša Mijačić, voditelj slatkovodnog programa WWF Adrije.
Zajedno s WWF-om i Circle of Blue, GlobeScan objavljuje te ključne nalaze o vodi uoči UN-ove Konferencije o vodama koja će se održati od 22. do 24. ožujka u New Yorku. U vrijeme kada 30 % ljudi diljem svijeta tvrdi da su „u velikoj mjeri“ pogođeni nedostatkom pitke vode, dok se globalna većina osjeća barem umjereno osobno pogođenima (56 %), vlade i tvrtke se moraju obvezati na hitnu akciju za rješavanje ove svjetske krize.
- Prema prošlogodišnjoj analizi svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, procjenjuje se da bi se 17 % stanovništva europskog kontinenta i 13 % njegovog BDP-a moglo suočiti s visokim do ekstremnim rizicima nestašice vode do 2050. godine, osim ako vlade i tvrtke za jačanje otpornosti društava i gospodarstava ne poduzmu hitne mjere, posebice kroz rješenja temeljena na prirodi. Izvor: WWF
„Hidrološki ciklusi na Balkanu su u suvremenoj povijesti uglavnom imali predvidljiv karakter te su se na temelju takvih informacija definirali sustavi upravljanja i korištenja vodnih resursa. Ovakve iznenadne promjene predstavljaju poziv na uzbunu bez presedana u modernoj povijesti i ozbiljnu prijetnju vitalnim ekološkim i ekonomskim interesima u regiji. Danas, više nego ikad, nužna je sveobuhvatna suradnja u području zaštite i upravljanja vodnim resursima, s posebnim fokusom na podizanje kvalitete zdravlja vodenih ekosustava“, zaključuje Mijačić.
WWF Adria / Ekovjesnik