Korištenje petardi, vatrometa i oružja za jedan dio građana Republike Srpske je neizostavan dio slavlja, posebno tokom decembra i januara. Međutim, buka, bljeskovi pa i mirisi mogu njihovim sugrađanima da donesu mnogo problema.
Piše: Vanja Stokić; Naslovna fotografija: Amel Uzunović – Fotobaza.ba
Sanda Bogdanić majka je dvoje djece sa autizmom. Kada su bili mlađi, eksplozije petardi su ih toliko uznemiravale da su preskakali obroke. Tokom godina su postali malo otporniji na ove zvukove, ali se i dalje iznova plaše.
„Nije im svejedno uopšte. Reaguju u zavisnosti od jačine zvuka. Ako je petarda nekog manjeg obima, onda se samo trznu, gledaju. Ako su jača pirotehnička sredstva ili pucanje, naravno da se uplaše. Kad su bili manji, bilo je slučajeva i plakanja i mijenjanja raspoloženja i pokrivanja ušiju. Definitivno sva ta neprijatna iskustva vezana za tu pirotehniku im vraća ta sjećanja, oni se iznova uplaše. Zato što je to uvijek nenadan zvuk. U zavisnosti od jačine, znaju da ne jedu naredni obrok. Jednostavno se uznemire do te mjere da ne jedu“, prisjeća se Sanda.
Za nju, rješenje je vrlo jednostavno. Potpuna zabrana prodaje pirotehnike.
„Ja se uopšte pitam zašto se oni dozvoljeni da se prodaju. Može se radovati na mnogo drugih načina. Čemu sva ta buka? Ja bih bila sretna kad bi to zabranili, iskreno. Meni je žao ljudi što prodaju ta sredstva, ali mogu prodavati i nešto drugo“, govori ona.
Osobe sa autizmom različito reaguju na buku. Veliki broj djece je izuzetno osjetljiv na zvukove koje proizvode pirotehnička sredstva. Oni mogu da izazovu napade koji traju i po nekoliko sati.
„Recimo napad panike, jak plač, uznemirenost, autoagresivnost, čak agresivne napade, koje je posle roditelju teško da smiri jer većina pojmova djeci je apstraktna. Na primjer, ne razumiju šta znači proslava Nove godine, šta je konkretno ta petarda, odakle taj zvuk dolazi, zašto je tako jak. Teško je da objasnimo to djetetu u momentu i teško je da ga smirimo. Mi sebi objasnimo, razumijemo da je taj strah iracionalan, da nas to ne može zapravo povrijediti, da je to samo petarda. A dijete sa autizmom to ne razumije tako. Za njih je samo nepoznat zvuk koji dolazi iz razloga koji oni ne mogu da razumiju“, govori nam Tijana Milanković, psihološkinja Udruženja za pomoć licima sa autizmom „Djeca svjetlosti“.
Jedna od mogućih posljedica jeste i povezivanje mjesta sa neprijatnim zvukom, a zatim izbjegavanje da se na to mjesto ponovo dođe.
„Ako je to školsko dvorište, na primjer, dijete više ne želi da dolazi tu. Svaki put kad dođe u školsko dvorište sjeti se tog zvuka jer oni jako dobro pamte. Recimo, imamo slučaj sa dječakom koji je jak zvuk čuo dok je prelazio ulicu. I to vezao za prelazak preko ulice. Kasnije je mjesecima imao problem da bezbjedno pređe ulicu jer se uvijek iznova sjećao tog zvuka“, objašnjava Tijana Milanković.
Tijana Milanković; Foto: Ajdin Kamber
Eksplozije i pucnjevi mogu da imaju negativan uticaj na sve ljude sa mentalnim poteškoćama, kao i traumama povezanih sa zvukovima. Zbog toga praznici mogu da budu izuzetno stresni osobama koje imaju posttraumatski stresni sindrom (PTSP), zadobijen tokom rata.
„Nije samo zvuk pirotehničkih sredstava u pitanju, nego i ta jaka svjetla vatrometa, bljeskovi petardi, sam miris pirotehnike može da dovede do toga da budu kao okidači za neke od simptoma PTSP-a“, upozorava psihologinja Nataša Pivašević.
Neugodan zvuk pojačava simptome koje osoba već ima. To mogu da budu noćne more i prisilna prisjećanja na događaje zbog kojih je trauma i nastala.
„To dovodi do tog da se osoba teže emocionalno reguliše nego što je to svaki dan, kada nema pirotehnike u okruženju. I da zbog te poteškoće da se emocionalno reguliše, možda se recimo udaljava od drugih ljudi. Dakle, nekako se socijalno isključuje, odnosno udaljava od bliskih osoba. Što dalje može da vodi i u depresivna raspoloženja i anksiozna i bilo koje druge neprijatne emocije i neprijatna stanja“, pojašnjava ona.
Nataša Pivašević; Foto: Ajdin Kamber
Strah od jakog, iznenadnog zvuka imamo svi. U našoj je prirodi da nam je neprijatno u takvim situacijama, bez obzira na to što nemamo mentalne poteškoće.
„Samo što će se možda lakše regulisati, lakše se vratiti u neku ravnotežu, nastaviti dalje sa svojim svakodnevnim aktivnostima, za razliku od nekoga ko ima neke teže mentalne poteškoće“, kaže Nataša Pivašević.
Problem nemaju samo ljudi, već i životinje. Buka nastala pucanjem ili korištenjem pirotehničkih sredstava, životinjama donosi strah i stres. Nekada toliko jak da izazove infarkt i smrt.
„Prisutan je problem sa srcem, zbog stresa. Sljedeći problem jeste bježanje od kuće. Pošto psi nisu navikli na takve zvukove, u velikom broju slučajeva bježe. U prirodnom nagonu da se sakriju. U takvim slučajevima većinom nastradaju ili od tog straha ne znaju nazad put do kuće, ostaju izgubljeni“, govori Svjetlana Trifunović iz Udruženja za zaštitu životinja „Vardi“
Svjetlana Trifunović; Foto: Ajdin Kamber
Bježanje od kuće je opasnost za životinje, ali i ljude. S obzirom na to da se radi o kućnim ljubimcima, koji nisu navikli da slobodno hodaju ulicom, povećana je opasnost od saobraćajnih nesreća.
„S obzirom na to da kod nas ne postoji nikakva statistika, imamo informaciju da je u Njemačkoj u samo jednoj noći, znači između 31. i 01, tj za Novu godinu, izgubljeno ukupno 1400 pasa i mačaka, što je veliki broj za vjerovatno samo par sati. Životinje su kao i ljudi jedan jako bitan dio planete. I zbog toga, da bi planeta opstala, a ne samo životinje, potrebno je da se zabrane pirotehnička sredstva u potpunosti“, naglašava ona.
Inicijativa za ograničavanjem prodaje pirotehnike u Republici Srpskoj došla je iz Ujedinjene Srpske. Neven Stanić, odbornik u Skupštini Grada Banjaluka, pojašnjava da je stranka kojoj pripada već dostavila Ministarstvu unutrašnjih poslova izmjene i dopune Zakona o prometu eksplozivnih materija.
„U aktuelnom Zakonu pirotehnička sredstva prvog razreda mogu kupovati djeca starija od 12 godina i mogu ih kupovati cijele godine. Naš prijedlog je bio da se to budu osobe starije od 18 godina i da se ograniči na period oko Nove godine, oko praznika, recimo neka dva-tri mjeseca. Onda imaju pirotehnička sredstva koja su drugog razreda. Malo jača. U aktuelnom Zakonu navedeno je da osobe starije od 18 godina mogu da ih kupuju, ali da ih kupuju u tom periodu oko Nove godine. Naš prijedlog je da pirotehnička sredstva iz drugog razreda mogu da kupuju samo oni koji se bavi tim, da se kupuju u profesionalne svrhe“, govori Stanić.
Odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova stigao je u martu 2022. godine. Oni kažu da će nakon analize, i u skladu sa svojim planovima i programima, izmjene dostaviti na odlučivanje u Narodnu skupštinu. To se još uvijek nije desilo.
„Ako ne bude u narednom nekom periodu, sigurno da ćemo poslati opet. Nije nam nikakav problem da ponovo pošaljemo dopis, da urgiramo i da se to odlučuje i da se raspravlja na Narodnoj skupštini“, napominje Stanić.
Petarde su od 2021. godine zabranjene u susjednoj Hrvatskoj. Ostala pirotehnička sredstva, poput vatrometa, dozvoljena su 31. decembra i 01. januara. Međutim, slabe kontrole dovele su do cvjetanja crnog tržišta.