Umjetnička galerija BiH čuva više od 6.000 djela, ali je i dalje slabo zastupljena u turističkoj ponudi i bez jasno riješenog pravnog statusa.
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine mjesto je gdje se čuva više od 6.000 djela moderne i savremene umjetnosti, te je sa stajališta vizuelne umjetnosti najstarija i najznačajnija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini. No kada je riječ o turističkoj ponudi domaćih tur operatera, Galerija nije zastupljena te je često zaobilazi ljetni turistički val.
Govoreći o posjećenosti Umjetničke galerije BiH, viša kustosica Maja Abdomerović za Fenu je kazala da je tokom maja zabilježeno 736 posjetilaca, a u tom je mjesecu u Galeriji bila postavljena izložba fotografija Milomira Kovačevića Strašnog “Kultura u ratu: Sarajevo 1992–1995.”.
”Izložba je bila među posjećenijim, a od posjetilaca prednjačili su domaći. U aprilu je bilo 530 posjetilaca – tada smo imali izložbu “Oni u Sarajevu” Tisje Kljaković Braić. Sada u junu vidim da svaki dan imamo posjetilaca – u prosjeku 30 dnevno i to su uglavnom stranci turisti. Ono što nam smeta su sljedeće stvari – Umjetnička galerija BiH, valjda zbog imena, nije na listi muzeja u gradu, turistički vodiči nas ne prepoznaju kao bitan lokalitet. Nisam ih jednom gledala kako dovedu grupu koja stoji leđima okrenuta Galeriji dok posmatraju Pravoslavnu crkvu i onda… odu. Takođe na panou sa znamenitostima na lokaciji Starog grada Galerija je u “rubrici” historijski objekat. Ipak, na broju i strukturi posjetilaca osjetimo da u gradu ima puno turista” – navela je viša kustosica Maja Abdomerović.
Umjetnička galerija BiH osnovana je odlukom Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine 11. oktobra 1946. godine. Jezgro početne zbirke činilo je oko 600 eksponata preuzetih iz tadašnje Galerije Zemaljskog muzeja. Galerija je za javnost otvorena 1959. godine svojom prvom stalnom postavkom. Tako ove godine Umjetnička galerija obilježava 80 godina od osnivanja i 67 godina od prve postavke.
Danas kolekcija ima više od 6.000 inventarskih jedinica podijeljenih u više zbirki – Zbirka bosanskohercegovačke umjetnosti, Zbirka Ferdinanda Hodlera, Zbirka ikona i sakralne umjetnosti, Zbirka jugoslovenske umjetnosti, Međunarodna zbirka donacija, Zbirka fotografije i novih medija te Likovni arhiv “NADA”. Pored zbirke, u sklopu Umjetničke galerije BiH oformljeno je i odjeljenje dokumentacije i biblioteke te su se na taj način stvorili uslovi za naučno-istraživački rad.
Također su formirani odjeli restauratorske radionice, stolarske i pozlatarske radionice, fotostudio sa fototekom i odjeljenje koje se bavi pedagoškim radom.
U ratnom periodu 1992-1995 Galerija nije prestajala sa svojom djelatnošću, organiziravši samo u ovom periodu 42 izložbe. Najteži period za ovu instituciju nastupio je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma Umjetnička galerija BiH nema riješen pravni status, baš kao i drugih šest institucija od državnog značaja – Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteka BiH, Zemaljski muzej BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH i tu nastupaju njihovi problemi.
Objekat u kojem se nalazi izgrađen je oko 1912. godine kao robna kuća Ješue i Mojce Saloma. Pretpostavlja se da je djelo Josipa Vancaša. Po svojim odlikama spada u kasna djela historicizma, a pored renesansno-klasicističkih oblika na njoj se prepoznaju i elementi secesije.