Gatačko sivo govedo, nekada dominantna pasmina u hercegovačkom stočarstvu, danas je simbol borbe kako bi se sačuvala njena autohtonost, prepoznatljiva po sivoj boji, izdržljivosti, kvalitetnom mlijeku i otpornosti na teške klimatske uvjete.
Gatačka siva goveda sredinom prošlog stoljeća činila su oko 90% ukupne populacije goveda na području istočne Hercegovine. Uslijed nesustavnog križanja s komercijalnim pasminama i smanjenog interesa stočara za očuvanje čistokrvnosti, gatačko govedo je tijekom posljednjih desetljeća svedeno na manji broj jedinki i dovedeno skoro do ruba nestanka.
Kako bi se zaustavio taj proces, 2020. godine utemeljena je Udruga uzgajivača gatačkog goveda, koje okuplja stočare i entuzijaste s ciljem očuvanja i zaštite ove rase.
“Udruga je nastala prvenstveno iz potrebe zaštititi autohtonu rasa gatačkog goveda. Što se tiče našeg rada, plana i programa, protekle 3-4 godine radili smo prvenstveno na zaštiti odnosno očuvanju gatačkog goveda na području općine Gacko. Gatačko govedo je jedno od zaštitnih simbola i jedna od dvije autohtone pasmine u RS i moramo priznati kako smo jedina udruga u RS koje se bavi zaštitom domaćih rasa odnosno pasmina,“ izjavio je za Hercegovina.info Dušan Andrijašević, predsjednik Udruge.
Naglašava kako je suradnja s lokalnim i republičkim institucijama bila ključna za ostvarivanje konkretnih rezultata.
“Udruga je dosta prepoznata i podržana ne samo od lokalne vlasti nego i od republičkih institucija, znači imamo dobru suradnju s Općinom Gacko, s Ministarstvom poljoprivrede RS kao i Institutom za genetičke resurse. Zajedničkim radom i trudom, došli smo do određenih pomaka. Gatačko govedo je, dok se nismo svi aktivnije uključili, došlo do granice izumiranja. Međutim, proteklih godina povećani su i poticaji od strane resornog ministarstva, a to je prepoznala i Općina Gacko i počela je financirati projekt genotipizacije odnosno zaštite gatačkog goveda.“
Projekt genotipizacije predstavlja osnovu za identifikaciju i genetsku selekciju čistokrvnih jedinki. Njegov značaj dodatno ističe Jelena Nikitović, znanstveni suradnik na Institutu za genetičke resurse i koordinator projekta genotipizacije gatačkog sivog goveda.
“Genotipizacija gatačkog goveda kao autohtone rase RS traje već kontinuirano 5 godina. Financirana je od strane Općine Gacko i od strane resornog ministarstva. Počeci su, kao i svaki počeci, bili teški, bilo je nepovjerenja, međutim nakon 5 godina već su vidni rezultati. Gatačko govedo je statusni simbol općine Gacko, pa i čitave RS, dobilo je mjesto koje zaslužuje. Imamo određeni broj jedinki koji imaju potencijalno čiste gene gatačkog goveda.”
Ona ističe i važnost kontinuiteta.
“To je proces koji treba kontinuirano raditi. Zato što nije nužno kako je podmladak od potencijalno autohtonih roditelja bude autohton, a podmladak imamo svake godine i nadam se kako će ovaj projekt koji smo počeli prije 5 godina trajati bar još toliko.“
Iako je značajan broj stočara u prošlosti prešao na druge rase koje daju veće količine mlijeka, još uvijek postoji jezgra farmera koja čuva tradiciju i vjeruje u kvalitetu gatačkog goveda. Među njima je i obitelj Lažetić iz sela Dobrelja, koja već desetljećima uzgaja upravo ovu rasu.
“Držimo oko dvadesetak grla krava i oko 150 ovaca. Krave su sve gatačka rasa. Mislim kako su za naše uvjete najrentabilnije krave – podnose dobro klimu, daju dobre rezultate, ima dosta mlijeka, dobar postotak mesa. Zdrave su i dugovječne, uz malu prihranu daju dosta mlijeka i zadovoljni smo,” kaže Branimir Lažetić, mladi stočar.
Trenutačno se gatačko govedo uzgaja na području Gacka, Nevesinja, Bileće, Berkovića i Kalinovika. Ukupan broj jedinki procjenjuje se na oko 8.500 grla, od čega se najveći broj nalazi upravo u Gacku, gdje su i najbolji proizvodni rezultati. Prema riječima stručnjaka, ova rasa ima potencijal biti ekonomski održiva i isplativa za domaće uvjete, posebno u planinskim krajevima gdje strane pasmine slabije napreduju.
Pored toga što ima kulturno-povijesni značaj, gatačko govedo se pokazuje i kao rasno efikasna opcija za stočare u zahtjevnim uvjetima. Njegova sposobnost uz minimalne troškove ishrane dati pristojne rezultate u mlijeku i mesu, uz otpornost na bolesti i klimatske ekstreme, čini ga vrijednim resursom koji vrijedi sačuvati.
Hercegovina.info | Manager.ba