Knjižnice su prepoznate kao mjesta koja mogu poticati svijest o ekološki održivim sustavima. Koncept poznat kao “Zelene knjižnice” nastao je 2002. godine u Glasgowu i postao je dio europske zelene agende. U mnogim zemljama knjižnice educiraju djecu kako prepoznati i zaštititi prirodu te na koji način mogu pridonijeti zajednici – kroz male, ali važne primjere odgovornog ponašanja.
Najveći izazov – izgraditi kulturu čitanja
Postoje dva osnovna pristupa zelenim knjižnicama – jedan se odnosi na arhitekturu i izgradnju održivih, ekološki prihvatljivih zgrada, a drugi, nama bliži, na edukaciju i promicanje ekološke pismenosti kroz svakodnevni rad knjižničara. Javne knjižnice su za to posebno pogodne jer obuhvaćaju sve uzraste i društvene skupine.
U kontekstu digitalne generacije, najveći izazov je ponovno izgraditi kulturu čitanja. Djeca danas imaju pristup gotovo svim informacijama putem digitalnih platformi, no knjižnice trebaju ponuditi iskustvo koje će ih ponovno povezati s knjigom. Važno je poticati obitelji i škole da stvaraju naviku zajedničkog čitanja i boravka u knjižnicama.
U razvijenim zemljama, poput Njemačke ili Švedske, knjižnice su prostori u kojima se djeca od najranije dobi susreću s knjigom. Roditelji s djecom provode vrijeme čitajući, igrajući se i razvijajući emocionalnu vezu s knjigom i prostorom knjižnice. To dugoročno dovodi do stvaranja kritički osviještenih, informiranih i ekološki odgovornih građana.
Program drugog dana konferencije
Tijekom drugog dana konferencije sudionici su sudjelovali u studijskom posjetu koji je povezao kulturnu baštinu, održivi razvoj i ekološku svijest u okviru koncepta zelenih knjižnica. Program je obuhvatio posjet knjižnici Franjevačkog samostana u Mostaru, gdje su se knjižničari upoznali s praksama očuvanja pisane i kulturne baštine. Knjižničare je ugostio fra Ante Marić koji je posjetiteljima ispričao sve o povijesti knjižnice i pokazao knjigu iz 1640 godine. Fra Marić je naglasio kako je knjižnica sa svojom čitaonicom stalno otvorena za javnost. U Udruzi Vedri osmijeh u Rodoču sudionici su zajednički posadili stablo kao simbol promicanja održivosti i povezanosti knjižnica s lokalnom zajednicom. Knjižničare je dočekala Daniela Kegelj, predsjednica Udruge sa štićenicima. Izlet je nastavljen obilaskom pećine Vjetrenica u Ravnom, prirodnog fenomena uvrštenog na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika, te posjetom vinskom podrumu vinarije Erovino u Rotimlji, gdje su sudionici imali priliku upoznati lokalne prakse koje povezuju tradiciju i održivo upravljanje resursima.
Program konferencije „Zelene knjižnice – održiva budućnost knjižničarstva“ pokazao je kako je zelena pismenost danas sastavni dio šireg koncepta – uz informatičku, financijsku, zdravstvenu i medijsku pismenost. To su strategije, projekti i standardi koji se provode u knjižničnom sustavu.
Konferencija se održala u partnerstvu s Goethe-Institutom, Fakultetom prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i Hrvatskim domom HSK, uz pokroviteljstvo Federalnog ministarstva kulture i sporta, Vlade HNŽ-a i Ministarstva turizma i zaštite okoliša HNŽ-a.
Konferencija „Zelene knjižnice“ je početak zajedničke misije koja povezuje znanje i viziju zelenijeg sutra, poručili su organizatori iz Narodne knjižnice HNŽ/K Mostar.