STEAM obrazovanje prevazilazi školske predmete. Daje skup vještina koje upravljaju načinom na koji razmišljamo i ponašamo se. Naš svijet ovisi o njemu. Ekonomiju podržavaju nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika. STEAM se fokusira na podučavanje vještina i predmeta na način koji liči na stvarni život. Kroz nauku učenici stiču razumijevanje svijeta oko nas, istražuju i kritički promišljaju, lako se snalaze u okruženju punom tehnoloških inovacija.
- Šta je STEAM i kojih su pet glavnih razloga zašto je STEAM važan za edukaciju budućnosti, ali i sadašnjosti?
Pored toga što je STEAM akronim od nauka, tehnologija, inžinjerstvo, umjetnost i matematika, ne znači samo nastavu gdje se uspostavlja korelacija među pomenutim predmetima. STEAM je cijela jedna filozofija, pristup u obrazovanju koji podrazumijeva organiziranje nastavnih aktivnosti orjentiranih prema ishodima učenja. Pri tome je akcenat na razvijanju određenih kompetencija kod učenika kako bi se što lakše i uspješnije nosili sa izazovima i životnim situacijama, te bili što uspješniji u budućim karijerama. STEAM pristup je važan zbog toga što omogućava organiziranje nastavnih aktivnosti kroz koje učenici sami dolaze do znanja, uče kako učiti, dakle aktivni su učesnici u nastavnom procesu. Fokus je na praktičnom učenju s primjenom u stvarnom životu, razvijajući vještine 21. stoljeća (rješavanje problema, kreativnost, komunikacija, kolaboracija, kritičko mišljenje, medijska pismenost, inicijativa, fleksibilnosti, poduzetništvo, …). Na to ne utiče samo nastavnik motivišući učenike za rad na času, već i roditelji, ali i cijela zajednica kroz jedan saradnički pristup. Učenici napreduju i razvijaju se u polju vlastitog interesa, ali i kako biti koristan svojoj zajednici. Spajanjem nauke, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike, STEAM obrazovanje nam pomaže da rješavamo izazove sa kojima se svijet danas suočava. Uz sve, to je dinamičan, interaktivan i učenicima jako zanimljiv i zabavan prisup.
- Šta STEAM znači za obrazovni proces, ali i za same škole, učenike i nastavnike? Što su po Vama koraci koji bi se trebali učiniti da se dođe do kvantnog skoka u kvaliteti znanja u obrazovnom sustavu i društvu općenito?
Prema našem sistemu obrazovanja, do sada je akcenat uglavnom bio na sadržajima i nastavnici su educirani u smislu da na najbolji način prenesu te sadržaje na učenike. Naravno, uvijek imamo izuzetke koji su, da li samoinicijativno ili kroz neke organizovane edukacije, radili na sebi i svom profesionalnom razvoju. STEAM pristup nam donosi nešto novo: škole bi trebale postati zanimljive i većini učenika ugodne za boravak, a svakom od njih dati prostora da napreduje u polju svojih interesa. Na taj način bismo stvarali u školama baze talenata. Od nastavnika se očekuje da budu otvoreni i spremni za cjeloživotno učenje, da izađu iz zone komfora I mijenjaju nastavne metode te tehnike u skladu sa ishodima učenja i interesima učenika. To nije jednostavno. Evidentno je da dolaze nove generacije učenika sa drugačijim zahtjevima i interesima nego ranije, što i od nastavnika zahtijeva dosta fleksibilnosti i učenja. Nastavnici prate učenike, njihov razvoj. U saradnji sa roditeljima, pedagoško-psihološkom službom i svim kolegama iz škole rade na stvaranju pozitivne klime u školi, ali i izvan škole. Pri tome je neophodno da se konstantno educiraju i prate trendove, ne samo u organiziranju nastavnih aktivnosti, nego i unutar vlastitih predmeta. Za to je potrebna velika podrška cijelog društva. Obrazovna reforma je, rekla bih, najvažnija reforma u našem društvu i zahtijeva, prije svega, podizanje svijesti o važnosti kvalitetnog obrazovanja, a nakon toga i sve aktivnosti koje vode ka njegovom unapređenju.
- Kako izgleda jedan STEAM čas?
Rekla bih da je to jedan dinamičan i zanimljiv čas, koji aktivno uključuje sve učenike, podstičući ih na diskusiju, uspostavljanje uzročno-posljedičnih odnosa, povezivanje gradiva, sagledavanje situacija sa više aspekata, a sve to u kontekstu svakodnevnice, problemskih situacija koje su realne. Podstiče učenike da postavljaju pitanja. Ne mora jedan STEAM čas podrazumijevati upotrebu savremenih tehnologija i sofisticirane opreme. Često nas nastavnike korištenje tehnologija vodi u zamku. Vrlo teško je procijeniti koliko je optimalno korištenje tehnologija na času. Stoga je i u tom smjeru potrebno educiranje nastavnika.
- Zašto nam STEAM edukacija djece i mladih treba ostati prioritet i kako ih što bolje pripremiti za usvajanje novih vještina?
STEAM obrazovanje prevazilazi školske predmete. Daje skup vještina koje upravljaju načinom na koji razmišljamo i ponašamo se. Naš svijet ovisi o njemu. Ekonomiju podržavaju nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika. STEAM se fokusira na podučavanje vještina i predmeta na način koji liči na stvarni život. Kroz nauku učenici stiču razumijevanje svijeta oko nas, istražuju i kritički promišljaju, lako se snalaze u okruženju punom tehnoloških inovacija. Pri tome unapređuju vještine rješavanja problema, analiziraju informacije, eliminišu greške i donose svjesne odluke prilikom dizajniranja rješenja. STEAM pristup povezuje sve to u jedan kohezivni sistem. Tako priprema profesionalce koji mogu transformirati društvo inovacijama i održivim rješenjima.
Kako djeca od ranog uzrasta pokazuju interes za istraživanjem i propitivanjem, sa STEAM pristupom je važno krenuti od ranog uzrasta, rekla bih iz vrtića.
- Kako zainteresovati mlade u Bosni i Hercegovini za STEAM?
Tako što ćemo im pokazati sve ljepote I zanimljivosti STEAMa, te podržati ih i usmjeriti u njihovim idejama. Na tome je potrebno da rade škole, ali i šire zajednice. Na kraju krajeva i mediji, kroz popularizaciju određenih emisija koje promovišu STEAM i obrazovanje uopšte.
Kada organizujete sistematizaciju gradiva kroz npr. Power point prezentaciju na kojoj su prikazana pitanja, a na učenicima je da ih odgovore, to se ne može porediti sa časom gdje učenici prave aplikaciju ili društvenu igru u kojoj će napredovati odgovarajući na pitanja iz nauke. Nekada ne možemo zamisliti koliko mladi mogu biti kreativni na času fizike, ako im se da malo prostora. Radit će predstave, praviti show, pjevati pjesme, …
- Jeste li imali uzor koji je uticao na Vašu odluku da se bavite STEAM-om?
Nisam imala uzor kada je u pitanju moj angažman i bavljenje STEAMom, ali sam svakako motivaciju i satisfakciju pronalazila u svojim učenicima, kolegama, ali i svojoj djeci. Da bismo uspješno implementirali STEAM u školama, neophodna je saradnja na nivou cijele škole, a to nam je izgleda postala slaba karika u društvu posljednjih godina. Zato sam sretna što smo mi nastavnici kroz STEAM počeli više da sarađujemo, zajedno planiramo nastavu i dijelimo ideje jedni s drugima.
- Šta je najsmješnije ili najupečatljivije šta Vam se dogodilo otkako se bavite STEAM-om?
Obzirom da STEAM pristup promoviše i traži saradnju među učenicima, ali i među nastavnicima, imala sam priliku učiti od drugih nastavnica I nastavnika čija me kreativnost oduševljava. Prethodnih godina sam jako mnogo naučila od njih.
Jedan kolega me sreo na hodniku i kaže : ‘’Kad god tebe vidim, STEAM mi pred očima.’’ Naravno, na časovima i sastancima s kolegama je dosta smiješnih situacija.
- Da možete dati neki savjet sebi u mlađem uzrastu, šta biste rekli?
U Gimnaziji smo uglavnom imali stroge profesore, od kojih smo sklanjali pogled i bojali ih se, zbog toga sam bila dosta nesigurna u sebe. Kad bih se mogla vratiti, bila bih odvažnija. ☺