Teško da obećanja političara u glavama birača izazivaju nadu, ali nemoguće je ne primijetiti da političke stranke u natjecanju zvanom kampanja zaboravljaju da građani žele primjere, djela i konkretne korake.
Devet dana dijeli građane BiH od Dana D. Naime, Opći izbori zakazani su za nedjelju 2. listopada, a predizborne kampanje već sada su ubacile u ‘veću brzinu’.
Čije ime zaokružiti pitaju se građani BiH dok gledaju pomalo dosadnu predizbornu kampanju. Očekivano, u njoj se ističu javnosti dobro poznata imena koja su se odlučila za nove mandate.
Raskrsnica
Posljednjih dana najzanimljiviji su kandidati za člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda.
Napuštanje emisije Denisa Bećirovića, engleski jezik Bakira Izetbegovića te procjena Mirsada Hadžikadića začinili su posljednja dva dana. No, i nakon 20-ak dana predizborne kampanje teško je procijeniti što kandidati osim ljubavi prema BiH, u koju se kunu, nude građanima BiH.
Kandidat ujedinjene opozicije za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović navodi kako je svoj program za predsjedničku utrku pripremao sa ‘stručnim ljudima’.
“Kada je riječ o programu, prvi sam kandidat za člana Predsjedništva BiH koji je javno na Konvenciji Ujedinjene opozicije predstavio viziju BiH, programske osnove i programske prioritete. Predočio sam, osim toga, i sedam programskih usmjerenja. To su: jačanje socijalne i pravedne države BiH, ujedinjenje oko životnih pitanja i budućnosti, ubrzani put u Europsku uniju i NATO savez, jačanje ekonomije i životnog standarda, povezivanje BiH i dijaspore, jačanje državnog identiteta BiH što je jako važno, jačanje solidarnosti u društvu… Imam taj program i u pisanoj formi te ga širem BiH prezentiram”, istaknuo je Bećirović.
Koliko su građani upoznati s programom nije poznato, no Bećirović naglašava kako je riječ o tri ključne politike “obrana i sigurnost, vanjska politika BiH te ekonomija”.
Predsjednik SDA, kojemu je itekako dobro poznata predsjednička fotelja, naglasio je kako se BiH nalazi na raskrsnici propasti i opstanka. Opstanak bi, kako drukčije, trebala osigurati SDA.
Ozbiljni problemi
“SDA je uradila program za sljedeća dva mandata koja je fokusirala kroz pet politika: Izmjene Ustava i Izbornog zakona, vladavina prava, borba protiv korupcije, implementacija presuda Europskog suda za ljudska prava, napredak na europskom i NATO putu, ekonomija, infrastruktura, ekologija, mladi, žene, dijaspora, obrazovanje i tako dalje. To je moj fokus”, kazao je kandidat za člana Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Čelnik SDA, ističe kako za građane BiH ima dva obećanja:
“Obećao sam dvije stvari, ako dobijem potporu birača. Jedno je da ćemo dići ekonomiju tako da će se životni standard dići tako da ćemo imati 50 posto višu plaću i mirovinu na kraju mandata i da će se prepoloviti odlazak mladih iz BiH”.
Predsjednik Platforme za progres i kandidat za člana Predsjedništva BiH Mirsad Hadžikadić naglasio je kako BiH 2. listopada ne očekuju izbori, nego “referendum o budućnosti”.
Hadžikadić je istaknuo kako BiH ima ozbiljne probleme:
“Idemo ka činjenici da se suočavamo s energetskom krizom, ljudi odlaze, populacija nestaje. Mi kao društvo nemamo odgovora” te naglasio kako je njegov program itekako jasno definiran.
Birači na čekanju
“Naš program je jasno definiran; red, rad i mir. Govori o stvarima kao što su pravda za sve, bolji životni standard i sigurnost. Osnova svega je obrazovanje na kojem moramo raditi. Bez toga nema ni pomaka u ekonomiji, nema pomaka u pravdi, nema boljeg zdravstvenog sustava, nema povratka, nema oporavka populacije”, naveo je Hadžikadić.
Teško da obećanja političara u glavama birača izazivaju nadu, ali nemoguće je ne primijetiti da političke stranke u natjecanju zvanom kampanja zaboravljaju da građani žele primjere, djela i konkretne korake. Birači će, čini se, morati pričekati i konkretan program koji je pripremila kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH Borjana Krišto.
Naime, o planu HDZ-a BiH, usprkos brojnim tribinama i obilascima gradova i općina, građani još nisu čuli. Odgovoreno je na pitanje zašto je Krišto izabrana za tu poziciju te potreba za legitimnim predstavljanjem Hrvata u BiH, ali ne i koji su konkretni koraci njihove politike. Krišto vodi ‘tihu kampanju’, a brojni mediji nazvali su je i najnezanimljivijom političkom kampanjom u BiH.
“Naš program obuhvaća i vanjskopolitičke ciljeve, a glavni cilj su EU i NATO integracije. To je put koji dužnosnici HNS-a BiH i HDZ-a BiH predvode i zagovornici su toga puta. Ovaj cilj nam jamči sigurnost, ali i ukupni napredak Bosne i Hercegovine”, poručila je Krišto.
Konkretno?
Krišto je uvjerena kako će na predstojećim izborima “pokazati svoju odgovornost za budućnost BiH”.
Slično je i u slučaju njezina protukandidata Željka Komšića. Izabranik Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda Željko Komšić, također, nije javnosti ponudio konkretan plan.
Bavio se Komšić tuđim politikama, dijeljenjem BiH te borbom za građansku državu. Birači su ostali uskraćeni za konkretne korake koje bi Komšić učinio kada bi sjeo u predsjedničku fotelju.
Odmah pri otvaranju predizborne kampanje najavio je Komšić nadstranačku političku inicijativu “Milijun ljudi za građansku BiH” te pozvao građane na potpisivanje.
Kako je istaknuto, inicijativa bi trebala biti “odgovor probosanskih političkih snaga na sve jače nasrtaje susjednih zemalja i međunarodne diplomacije u pokušaju da zacementiraju etničko i diskriminacijsko uređenje zemlje”.
Odbrojavanje
Kandidatkinja SNSD-a za članicu Predsjedništva BiH Željka Cvijanović našla se na meti brojnih kritičara nakon što je prerano osvanula na predizbornim plakatima u Srebrenici.
Ponovno je Cvijanović prozvana te prijavljena za zloupotrebu javnih resursa u izbornoj kampanji zbog sumnje da je “iskoristila događaj otvaranja Klinike za kardiokirurgiju UKC za slanje predizbornih poruka”.
Konkretan plan Željke Cvijanović teško je procijeniti te sa sigurnošću reći koliko je javnost o njemu upoznata.
Njezin suparnik, predsjednik SDS-a i kandidat za člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda Mirko Šarović najavio je pozitivnu kampanju. Najavio je Šarović i kako će, ako bude izabran, osigurati prosječnu plaću od 1.800 KM u RS-u.
Kako to planira provesti, javnosti nije poznato. Čini se kako se Šarović posvetio više “rušenju Dodika”, nego uvjeravanju javnosti.
Pažnju građana privukao je i kandidat Demokratskog narodnog saveza Nenad Nešić predizbornim spotovima koji se šire društvenim mrežama, a za koje je prema pisanju medija, ‘iskeširao’ 19.000 KM.
Kandidat SDP-a BiH za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Vojin Mijatović otvoreno je kazao kako ‘ciljaju dijasporu’.
“SDP je pokrenuo priču zajedničkog nastupa probosanskih stranaka u RS-u i taj posao će biti gotov u zakonskom roku i napravit ćemo važnu stepenicu u onome što se zove jačanje BiH tamo gdje je najmanje ima, a nažalost to je RS. Spremni smo u listopadu preuzeti odgovornost. Dva i pol desetljeća nismo izgradili bosanskohercegovački identitet i bosanskohercegovačko društvo. Moja kandidatura je odgovor na to”, najavio je Mijatović.
Ne razlikuju se predizborne kampanje u RS-u pretjerano od onih u FBiH.
Nakon 20-ak dana predizborne kampanje postavlja se pitanje jesu li kandidati podcijenili građane BiH. Poziranje, puka obećanja te ‘igranje na kartu nacionalnosti’ teško da će ponovno proći budućim članovima Predsjedništva BiH. Ostaje vidjeti hoće li ih birači zbog toga i kazniti.