Šta trebate znati o izvještaju Human Rights Watcha o kršenju ljudskih prava u BiH

14. januara 2021.15:35U Bosni i Hercegovini postoji ozbiljna zabrinutost zbog etničkih podjela, diskriminacije i prava manjina i tražitelja azila, a mediji su i dalje izloženi pritiscima, navodi se u godišnjem izvještaju Human Rights Watcha (HRW) o stanju ljudskih prava u svijetu. Izvještaj je pozdravio usvajanje dugo odlagane Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.


Protest ljudi u pokretu zbog loših uslova u kampu “Lipa”. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Američki predsjednik Doland Trump odustao je od borbe za ljudska prava, što je uticalo i na druge zemlje širom svijeta, i novoizabrani predsjednik Joe Biden mora da promijeni taj kurs, naveo je u uvodniku godišnjeg izvještaja izvršni direktor HRW-a Kenneth Roth.

HRW kritikuje Trumpa zbog lošeg odnosa prema imigracijskim politikama, potkopavanja napora u borbi protiv klimatskih promjena i mijenjanja zakona koji štite pripadnike LGBT zajednice. Posebna pažnja u izvještaju također je posvećena povećanju represije u Kini.

U dijelu izvještaja za Bosnu i Hercegovinu, HRW se osvrnuo na neke od najvažnijih događaja za ljudska prava tokom 2020. godine. HRW je nezavisna međunarodna organizacija koja je dio pokreta za očuvanje ljudskog dostojanstva i podrške ostvarivanju ljudskih prava za sve.

Evo šta trebate znati o novom godišnjem izvještaju Human Rights Watcha.

Zabrinutost zbog načina istraga u vezi s ratnim seksualnim nasiljem

Human Rights Watch je naglasio zabrinutost zbog navoda Komiteta Ujedinjenih nacija za uklanjanje svih oblika diskriminacije nad ženama (CEDAW) da BiH nije provela djelotvorne i pravovremene istrage u vezi s ratnim seksualnim nasiljem te činjenicom da su kompenzacije i podrška žrtvama nedovoljne.

HRW je pozdravio usvajanje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, ali je podsjetio na izraze zabrinutosti nevladine organizacije TRIAL International da se, i 25 godina nakon genocida u Srebrenici, ratni zločini i kršenja ljudskih prava još uvijek negiraju ili banaliziraju.

Izvještaj navodi da su, prema statistikama OSCE-a, u augustu pred svim sudovima u BiH bila u postupku 243 predmeta ratnih zločina protiv 483 optužene osobe.

Pandemija nesrazmjerno pogađa marginalizirane grupe

HRW je naveo kao pomak lokalne izbore u Mostaru, nakon što je Bosni i Hercegovini, presudom Evropskog suda za ljudska prava iz oktobra 2019., naloženo da u roku od šest mjeseci izmijeni i dopuni Izborni zakon iz 2001. godine kako bi to bilo omogućeno, ali je podsjetio i na decenijski problem Ustava BiH koji nije izmijenjen i pored presude u predmetu “Sejdić-Finci”, kojom je utvrđeno da se “Ustavom BiH diskriminiraju etničke i vjerske manjine time što im se ne dozvoljava da se kandidiraju za člana Predsjedništva”.

Kao stari problem naveden je i sistem “dvije škole pod jednim krovom”, a navedeno je i 91 krivično djelo počinjenja iz mržnje, od kojih je većina temeljena na etničkoj i vjerskoj pripadnosti žrtve.

Pandemija je nesrazmjerno pogodila marginalizirane grupe, uključujući Rome, tvrdi HRW pozivajući se na podatke organizacije “Vaša prava”. Također, Human Rights Watch bitnom smatra i presudu Ustavnog suda BiH kojom je nesrazmjernom ocijenio zabranu kretanja starijih osoba i djece.

Ograničeni resursi države otežavaju postupak tražiteljima azila

HRW navodi da je u 2020. godini smanjen broj nelegalnih ulazaka u državu, ali i da je od 10.738 osoba koje su iskazale namjeru da traže azil, njih svega 185 i podnijelo takav zahtjev.

Prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice (UNHCR), kratki rokovi za podnošenje zahtjeva za azil i ograničeni resursi države za obradu takvih zahtjeva ometaju pristup postupku traženja azila, navodi se u izvještaju, u kome se dodaje kako je do kraja augusta 15 osoba dobilo supsidijarnu zaštitu, a nije dodijeljen niti jedan izbjeglički status.

“Oko 3.500 izbjeglica i migranata na sjeveroistoku zemlje, u Unsko-sanskom kantonu, živi izvan službenih centara, a mnogi spavaju na otvorenom. Broj djece bez pratnje ili razdvojene djece koja ostaju bez pristupa adekvatnom smještaju i uslugama zaštite djece predstavlja sve veću zabrinutost”, piše HRW.

Vlasti Unsko-sanskog kantona su, navodi izvještaj, u augustu ozbiljno ograničile kretanje migrantima i tražiteljima azila izvan zvaničnih prihvatnih centara te su zabranile nove dolaske u kanton, zbog čega su mnogi ostali na cesti, bez pristupa osnovnim uslugama.

Smanjen broj usluga žrtvama nasilja u porodici i povećane prijetnje LGBT osobama


Policija tokom održavanja prve povorke ponosa u Sarajevu. Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

Još uvijek nema sistematskog prikupljanja podataka i analiza o rodno zasnovanom nasilju i nasilju u porodici. Tokom pandemije zabilježen je porast nasilja u porodici i smanjenje broja usluga dostupnih žrtvama nasilja, navodi se u izvještaju.

Napredak je, prema izvještaju, zabilježen u RS-u, gdje je u maju na snagu stupio revidirani Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, kojim je nasilje u porodici propisano kao krivično djelo i kojim su predviđene novčane kazne za one koji ne prijave nasilje u porodici.

U augustu 2020. godine je u Sarajevu organizirana druga Povorka ponosa, a tada je zabilježen povećan broj prijetnji upućenih aktivistkinjama i aktivistima. Sarajevski otvoreni centar je dokumentirao 13 slučajeva mržnje prema LGBT osobama, uključujući i predmete nasilja u porodici, navodi izvještaj.

Kako ova organizacija ističe, zbog ograničenja nametnutih usljed pandemije COVID-19, LGBT djeca izložena su većem riziku od nasilja u kući.

Tužbe za klevetu ometaju rad medija, dok pravosuđe ne osigurava slobodu medija i izražavanja

Novinari u BiH se i u 2020. godini kontinuirano suočavaju s uplitanjem u posao, tužbama za klevetu, verbalnim prijetnjama i fizičkim napadima, navodi izvještaj. Od januara do augusta 2020. godine, Udruženje “BH novinari” dokumentiralo je 51 kršenje slobode medija.

“Novinari bez granica” u svom Indeksu slobode štampe za 2020. godinu navode da se tužbe za klevetu redovno koriste za ometanje novinara u njihovom radu i ušutkivanje kritičara.

Evropska komisija je u svom obavještenju o politici proširenja EU navela da opstruiranje reforme sektora pravde kako od političkih aktera, tako i od aktera unutar sektora pravde, te loše funkcioniranje pravosudnog sistema u BiH i dalje podrivaju uživanje prava građana i da BiH mora osigurati slobodu izražavanja i slobodu medija te zaštititi novinare i omogućiti prostor za djelovanje civilnog društva

detektor.ba

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.