Mobilni telefoni, tableti i računari postali su neizbježni u našim životima. I koliko god da nam moderne tehnologije olakšavaju život, stvaraju i neke probleme. Jedan od njih je uticaj na naše mentalno zdravlje. Psihijatar Meri Vukša objasnila je šta je digitalni stres, šta ga izaziva i kako da se borimo protiv njega.
Kontinuirano izlaganje digitalnim tehnologijama koje za posljedicu ima narušavanje mentalnog i fizičkog zdravlja naziva se digitalni stres. Iako nije svaka upotreba digitalne tehnologije loša, postavlja se pitanje granice nakon koje nastupa preterivanje koje može ugroziti zdravlje.
– Ključna riječ je umjerenost, ali kako doći do te umjerenosti? Danas imamo preplavljenost informacijama, povezanost, imamo zatim dostupnost mreža i imperativ da budemo viđeni i da se upoređujemo na tim mrežama. Imamo i poslove koji su vezani za digitalne tehnologije gdje one brišu onaj dio između radnog i ličnog života, gdje se osoba osjeća stalno dostupna – kaže Meri Vukša psihijatar i klinički farmakolog.
Sa druge strane, ističe dr Vukša, dolazi do straha od zloupotrebe podataka, ugrožavanja ličnosti, krađe identiteta, kao i do straha od propuštanja – da nećemo sve pogledati, biti aktivni, biti primijećeni.
Naglašava da je tehnologija toliko napredovala da je današnji način života nezamisliv bez digitalnih tehnologija.
Uticaj je primjetniji kod adolescenata, to jest onih koji praktično rastu u svim sferama, razvijaju se kognitivno, emocionalno i ponašajno uz prisustvo digitalnih uređaja, a posebno su osjetljivi jer su željni pripadnosti te prihvataju novitete bez razmišljanja o posljedicama.
– Praksa i istraživanje pokazuju isto i što se tiče adolescenata i što se tiče odrasle populacije. Odrasla populacija ima neizdrživo više anksioznosti, dolazi do depresivnih simptoma, paničnih napada jer ne mogu da odvoje privatni život od poslovnog, osjećaju da su stalno dostupni i da nemaju lični prostor, nemaju vrijeme kada se odmaraju – precizirala je dr Vukša.
Nerijetko, i djeca i odrasli, skroluju, pretražuju društvene mreže čak i pred spavanje.
Znak da smo prejterali je prisustvo kompulzije, odnosno imamo osjećaj da moramo da budemo prisutni i da provjeravamo informacije. Nedostupnost može da izazove anksioznost i posljedičnu depresiju. Takođe, ako nismo prisutni onlajn, dolazi do razdražljivosti, do promjene raspoloženja i opet do depresije, opisuje dr Vukša.
Dodatni problem javlja se kod onih kojima su moderne tehnologije potrebne i za posao.
Da li je digitalni stres zahtijeva pomoć stručnjaka
Borba sa stresom koji dolazi od prisustva u onlajn prostoru ili na digitalnim uređajima može se podijeliti u dva dijela – apstinencija od uređaja i strukturisanje vremena koje je vezano za tehnologiju.
– Detoks od digitalnih tehnologija podrazumijeva da se određeno vrijeme provodi bez tehnologija, znači kada i gdje se uključuju, da se obezbijede prostori u kući u kojima se ne koristi i za to vrijeme da se provodi aktivno vrijeme u stvarnom životu, u odnosima, interakcijama i aktivnostima – navodi dr Vukša dodajući da je isključivanje aplikacija ili ograničavanje vremena koje se troši na njih isto korisna metoda.
U zavisnosti od stepena digitalnog stresa koji se javio, zavisiće da li ćemo se obratiti stručnjacima za pomoć ili pokušati da se izborimo sami.
– Ako govorimo o nesanici, poremećajima spavanja, higijena spavanja je dostupna opet u svim sadržajima. To je na jedan način i paradoks i pomoć – postoje aplikacije koje možemo koristiti da bismo poboljšali mentalno zdravlje. One mogu biti vodiči za meditaciju, punu svjesnost, tehnike disanja, progresivnu mišićnu relaksaciju. Sve to nam je dostupno pa ne moramo da potražimo pomoć stručnjaka – kaže dr Vukša.
Prema njenoj ocjeni, ljekarima ili terapeutima moramo se javiti u slučaju neizdržive anksioznosti, to jest stanja u kojem čovjek ne može mirno da sjedi, paničnih napada, socijalne anksioznosti i osjećaja krivice, beznađa, nepripadnosti, pada samopouzdanja i depresije.
Umjerenost ključna u borbi sa digitalnim stresom
Digitalne uređaje treba koristiti umjereno.
Doktorka Meri Vukša navodi da to znači da treba da usvojimo da poslije korišćenja digitalnih sadržaja napravimo pauzu i da se relaksiramo.
– Bitno je da postanemo svjesni šta u stvari radimo, koje navike imamo, jer digitalne tehnologije su neutralne, ali načini na koji ih mi koristimo i konzumiramo i navike koje stvaramo, to je ono što postaje toksično za nas.
Treba se preispitati i sagledati navike, a onda u skladu s tim organizovati stvarni život, savjetuje dr Vukša.
ba.ekapija.com