”Biti jedna od proglašenih lidera u Švedskoj za mene je velika čast. Moje proglašenje ide za sve one žene koje neumorno rade za naš cilj, to jeste jedan svijet bez nasilja.”
Piše: Milica Plavišić za portal 6yka
Selma Koso rođena je u Sarajevu, a u Švedsku je došla kao devetogodišnja djevojčica. Magistrirala je opštu psihologiju, te završila master studije za ljudska prava. Trenutno radi u Sigurnoj kući za žene i djecu, a osnovala je i organizaciju pod nazivom Paraply (što na švedskom znači kišobran), koja se bavi prevencijom seksualnog nasilja nad djecom i mladima. Za svoj rad nedavno je dobila veliko priznanje – proglašena je jednom od najperspektivnijih liderki u Švedskoj. Pored Selme, na listi 75 najuspješnijih Šveđanki našle su se još tri žene porijeklom iz BiH. Sve žene na toj listi su tu zbog svoje kompetencije, svog truda i strasti za svoj posao, kazala je Selma u razgovoru za Buku.
Selmina organizacija nalazi se u Stokholmu, ali sada svoje djelovanje proširuje i na BiH. “Želimo da osnažimo rad na zaštiti dječijih prava, ali i da pružimo mogućnosti za razvoj i zapošljavanje mladih u Bosni i Hercegovini”, kazala nam je Selma.
Seksualno zlostavljanje djece je izražen problem u Švedskoj, mada je još uvijek tabu, priča Selma. Njena organizacija bavi se prevencijom seksualnog nasilja nad djecom i mladima, tako što pružaju edukaciju za dijecu, mlade, školsko osoblje, roditelje i ostale kadrove različitih struka, kao što su socialni radnici i psiholozi. Organizuju javne kampanje kako bi podizali svijest o problemu seksualnog nasilja nad djecom. Uz to, razvijaju i metode za razgovor sa malom djecom, da bi olakšali razgovor o dječijim pravima, sigurnosti i zlostavljanju. Jedan primjer je njihova dječija knjiga pod nazivom ”Kim ima jednu tajnu”.
«Seksualno zlostavljanje djece ne zna za socioekonomski status, kulturu ili religiju, te se pojavljuje u krugu najbliže porodice, škole, kao na primjer od školskog osoblja ili vršnjaka. Također, od ljekara ili od mediciskog osoblja, pa su djeca sa posebnim potrebama više izložena riziku», kaže Selma.
Proteklih godina, kaže, izražen je i problem zlostavljanja na internetu.
«Seksualno zlostavljanje dešava se i putem interneta, preko igrica i društvenih mreža. Nasilje među mladima u njihovim međusobnim odnosima je takođe uobičajeno i dešava se da jedan od partnera dijeli fotografije ili video koji su urađeni u intimnim momentima. To se obično dešava kao osveta jedno drugom u slučaju raskida ili svađe. Danas znamo da, u prosjeku, djeca sa 11 godina počinju da gledaju pornografiju, koja je lako dostupna na internetu, i to što vide žele da ostvare u stvarnom životu. Nešto čega moramo biti svjesni jeste to da je pornografija danas puna nasilja i normalizuje čak seksualne odnose sa djecom. Pornografija danas ističe i promoviše silovanje, ponižavanje i nasilje nad ženama i djecom», upozorava ona.
Nažalost, zlostavljanje ne staje tu, već se nastavlja i u vidu trgovine ljudima, na globalnom nivou.
«Žrtve trgovine ljudima su i djeca, a danas se nasilje ne dešava samo u stvarnom životu, već se može vršiti i putem interneta, gdje nasilnici naruče i kupuju nasilje, te neka druga osoba izvršava nasilje nad djetetom, dok se prenosi uživo putem webkamere.»
Švedska je lider kada je u pitanju rodna ravnopravnost i žene su većinom ekonomski nezavisne. Ipak, problem nasilja nad ženama nije iskorijenjen, a Selma radi sa žrtvama rodnog nasilja koje su smještene u Sigurnoj kući.
”Švedska jeste lider u pitanju rodne ravnopravnosti i žene imaju iste mogućnosti kao i muškarci što se tiče studija, vrste posla i slično. Međutim, i Švedska ima još rada pred sobom što se tiče ravnopravnosti. A da bi dobili punu ravnopravnost, treba da radimo sa muškarcima i opštim stavovima u društvu što se tiče žena i djevojaka. Moje iskustvo u radu sigurne kuće, jeste da su žrtve većinom ženske osobe koje su zlostavljane od strane svog muškog partnera ili familije”, priča Selma.
Žene žrtve nasilja su različitog socioekonomskog statusa, porijekla, kulture, religjie. Isto bi se moglo reći i za zlostavljače, objašnjava.
“Često se desi da su zlostavljači ti koju su na visokom statusu u društvu i jako su manipulativni za svoju okolinu. Tako da često dođe do toga da okolina pomisli ‘ne, to on nikada ne bi mogao uraditi’ i, kao posljedica toga, dešava se da se žrtvama uopšte ne vjeruje, što dodatno otežava da problemi isplivaju na površinu i budu prijavljeni.”
Zlostavljanje se dešava iz razloga što muškarci još uvijek imaju ideju da je žena njihovo vlasništvo, da je tu za njegove potrebe, bilo koje vrste, i da ona nije jednako vrijedna. Nasilje je njihova metoda da dobiju to što žele, putem prijetnji, strahom, udarcima, kontrolom i slično, pojašnjava Selma.
Priznanje koje je dobila za svoj rad čini je izuzetno ponosnom.
”Biti jedna od proglašenih lidera u Švedskoj za mene je velika čast. Biti priznata zajedno sa svim ostalim fantastičnim ženama na toj listi je velika počast za mene. Osim toga, najdraže mi je da je sektor u kojem radim, to jeste neprofitni sektor, priznat. Da je rad civilnog društva iskazan i da se primijeti vrijednost toga. Tako da moje proglašenje ide za sve one žene koje neumorno rade za naš cilj, to jeste jedan svijet bez nasilja.”
O svom iskustvu kada je u pitanju integracija u švedsko društvo, Selma kaže da i tu ima mjesta za poboljšanje, naročito po pitanju stambenih naselja i segregacije.
“Mada mislim da je Švedska jedna od zemalja koja napreduje i u tome, te da dozvoljava da svi koji žive u Švedskoj imaju mogućnosti za integraciju putem školovanja, mogućnosti za više studije, poslove itd. Slučajevi diskriminacije su često prihvaćeni na ozbiljan način”, kaže ona.
Razlog za osnivanje organizacije «Paraply» i u Sarajevu je želja da doprinese zaštiti djece i mladih od seksualnog zlostavljanja, ali i razvoju Bosne i Hercegovine u ovim pitanjima.
“Započela sam posao u Švedskoj, da bih tako mogla etablirati isti sistem rada u BiH. Vrijeme za to je došlo. Organizacija je već registrovana, i sada je rad pred nama da angažujemo društvo, da doprinesemo znanje i metode za prevenciju seksualnog nasilja nad djecom i implementiramo preventivne procese. Putem rada Paraplya želim da budemo dio ojačavajućeg rada za dječija prava, pružanja mogućnosti za razvoj mladih i želim omogućiti poslovne prilike za mlade u Bosni i Hercegovini. Smatram da bi trebalo više pričati na ovu temu, na našim prostorima, i vjerujem da uz saradnju možemo doprinijeti prevenciji seksualnog nasilja nad djecom i mladim”, kazala je Selma za Buku.
(6yka)