Naučnica porijeklom iz Sarajeva, Mina Aganagić, profesorica na Univerzitetu Berkeley, spaja svjetove teorijske fizike i napredne matematike. Njen rad u oblasti teorije struna svrstava je među vodeće svjetske umove.
U vremenu kada granice nauke pomjeraju najinovativniji umovi, ime Mine Aganagić zauzima posebno mjesto. Ova naučnica porijeklom iz Sarajeva izgradila je impresivnu karijeru na najprestižnijim svjetskim univerzitetima, gdje svojim istraživanjima povezuje složene svjetove matematike i teorijske fizike. Njena istraživanja produbljuju razumijevanje univerzuma na najosnovnijem nivou i otvaraju vrata novim naučnim otkrićima.
Vijest o njenom uspjehu podijelio je dr. Edhem Čustović, Tuzlak koji živi u Melbournu, ističući uspjehe bh. državljana širom svijeta.
– U svijetu nauke, posebno u oblastima koje spajaju matematiku i fiziku, rijetki su pojedinci koji ostave dubok i trajan trag. Jedno od takvih imena je prof. Mina Aganagić, naučnica bosanskohercegovačkog porijekla koja danas djeluje na samom vrhu svjetske akademske zajednice, naveo je Čustović.
Dodao je da je Aganagić rođena i odrasla u Sarajevu, gdje je započeo njen put ka vrhunskim naučnim institucijama svijeta. Svoje visoko obrazovanje nastavila je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je diplomirala i doktorirala na prestižnom California Institute of Technology (Caltech). Nakon doktorata, usavršavala se na Harvard University, a potom gradila akademsku karijeru na University of Washington i University of California, Berkeley, gdje danas djeluje kao profesorica matematike i fizike. Na Berkeleyju nosi i prestižnu titulu Chern-Simons Distinguished Chair, što dodatno potvrđuje njen izuzetan naučni ugled.
Čustović ističe da se rad prof. Aganagić nalazi na raskršću teorijske fizike i napredne matematike, posebno u oblasti teorije struna (string theory).
– Zamislite da pokušavamo razumjeti kako funkcionira svemir na najdubljem, najmanjem nivou – ispod atoma, ispod čestica koje poznajemo. Teorija struna sugerira da su osnovni gradivni blokovi svemira zapravo sitne vibrirajuće niti, a ne tačkaste čestice, pojasnio je Čustović.
Ono što Minu Aganagić čini posebnom jeste činjenica da koristi ove ideje iz fizike kako bi rješavala veoma kompleksne matematičke probleme. Ključne oblasti njenog istraživanja obuhvataju pojave poput simetrije ogledala, koja povezuje naizgled različite geometrijske strukture, teorije čvorova koja proučava matematičke čvorove s primjenama u biologiji i fizici, te geometrije i kvantne fizike, gdje se prostor i vrijeme razumijevaju kroz matematičke strukture. Doprinosi i istraživanjima dualnosti u fizici – ideji da isti fizički fenomen može imati dva potpuno različita opisa.