Samra Filipović Hadžiabdić: Postigli smo da nasilje nije samo privatni problem

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović Hadžiabdić povodom desetogodišnjice početka potpisivanja Istanbulske konvencije objašnjava zašto je važan ovaj međunarodni dokument, šta je postignuto u BiH, koje zakone još treba promijeniti i prilagoditi i tumači zašto je Turska, u kojoj je Konvencija potpisana, odustala

Razgovarala: Senka KURT

Istanbulska konvencija jer prvi međunarodni dokument koji prepoznaje da je uzrok nasilja nad ženama neravnopravnost polova i definiše načine kako taj uzrok otkloniti, tj. kako ostvariti ravnopravnost polova kako bi se eliminisalo nasilje. Konvencija je velika obaveza za zemlje koje su je ratifikovale, kazala je u razgovoru za Interview.ba Samra Filipović Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova.

Razgovor smo vodili povodom desetegodišnjice početka potpisivanja Istanbulske konvencije, a u vrijeme pandemije, koja je, to upozoravaju podaci zemalja iz cijelog posebno bila fatalna za žene. Broj prijavljenih slučajeva nasilja tokom lockdowna se povećavao širom svijeta, a žene su bile najčešće žrtve ekonomskih posljedica.

Interview: Možete li, na početku reći, kakvu obavezu preuzimaju države pri ratifikaciji Konvencije. Čini mi se da bi striktnim poštivanjem potpisanog, država mogla u gotovo najvećoj mjeri zaštititi žene, žrtve nasilja. Je li to i Vaš utisak?

Filipović Hadžiabdić: – Istanbulska konvencija je velika obaveza za zemlje koje su je ratifikovale. Ratifikacijom se  države obavezuju da će se suzdržati od učestvovanja u bilo kojem djelu nasilja nad ženama i osigurati da državne vlasti, dužnosnici, tijela, institucije i ostali subjekti, koji postupaju u ime države,  djeluju u skladu s  Konvencijom. Prema međunarodnom pravu, država je odgovorna za međunarodno nezakonita učinjena djela koja se mogu s njom povezati, kroz rad agencija poput policije, imigracione službe i zatvorskih čuvara. Države su obavezne u provođenju dužne pažnje u vezi s djelima obuhvaćenim ovom Konvencijom kao i da organiziraju odgovor na sve oblike nasilja obuhvaćene ovom konvencijom tako da nadležni organi mogu da spriječavaju, istražuju, kažnjavaju i osiguraju reparaciju za takva djela nasilja.

BiH među prvim potpisnicama

Interview: Da odmah apsolviramo, manifestacije i posljedice nasilja su višedimenzionalne, traže poseban pristup, angažman cijelog niza stručnjaka, eksperata, institucija…

Filipović Hadžiabdić: – Tako je. Posljedice nasilja nose zdravstvene, socijalne, ekonomske i kaznene implikacije za žrtvu i počinioca. One trebaju biti posmatrane kroz prizmu rodnih nejednakosti, kao posljedice diskriminacije žena, te njihovog nejednakog pristupa obrazovanju i zaposlenju, te nizu drugih privilegija. Iz tog razloga je ovom problemu neophodno pristupiti na holistički, interdisciplinaran i rodnoosjetljiv način, uključujući opšte i specijalizirane usluge iz različitih oblasti radi zaštite žrtve (obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita) te procesuiranja i gonjenja počinioca i njegovog daljnjeg tretmana (policija, pravosuđe, zavodi za izvršenje krivičnih sankcija, zdravstvene ustanove). Ostvarenje ovakvog sveobuhvatnog pristupa, kakvog nalažu odredbe Konvencije, zavisi u najvećem djelu od kreiranja integriranih i rodnoosjetljivih politika prevencije, zaštite i kažnjavanja.

Interview: BiH je među prvima potpisnicama Konvencije. Ovdje, za razliku od mnogih zemalja svijeta nije bilo previse potpisala Konvenciju. Šta nam je donijela? Da li je osigurala zaštitu žrtava?

Filipović Hadžiabdić: – Bosna i Hercegovina je 2013. godine postala 6. zemlja članica Vijeća Evrope koja je ratifikovala, kako se službeno zove ovaj dokument, Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Od toga momenta niz institucija u BiH (Agencija za ravnopravnost polova BiH,  Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Gender centar Vlade Republike Srpske i Gender centar Vlade Federacije BiH) zajedno sa partnerima iz nadležnih institucija, međunarodnih i nevladinih organizacija rade na standardizaciji usklađenosti svih relevantnih zakona i podzakonskih akata sa Istanbulskom konvencijom. Na inicijativu Agencije za ravnopravnost polova BiH, Vijeće ministara BIH formiralo je Odbor za praćenje i izvještavanje o Istanbulskoj konvenciji i femicidu BIH, kao multisektorsko tijelo važno za fokusirano i strateško bavljenje nasiljem u porodici kao gorućim problemom našeg društva.

Ostatak intervju pročitajte na interview.ba

Ostavite komentar

unesite broj *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.