Prošlost guši budućnost Makedonije

Nedostatak inkluzivnih politika u Makedoniji i etničke tenzije u zemlji ugrožavaju njene evroatlantske integracije

Balkanski poluotok je u prošlosti, ali i danas, pored toga što je bio i ostao žarište konflikata, također regija od geološkog i strateškog značaja u kojoj se prepliću različiti politički, diplomatski i ekonomski interesi. U prošlosti je Balkan bio poprište sukoba, konflikata, saradnje i kulturne kohezije. Balkan je regija koju su nastanjivale brojne civilizacije; svaka od njih je obilježila nacionalne identitete balkanskih naroda. Trend političkih sukoba između zemalja u regiji se, međutim, nastavlja, a etnički i historijski konflikti i frustracije su i dalje prisutni. Makedonija je danas primjer ovih sukoba i nezadovoljstva s obzirom na to da je sada također podijeljena između različitih sila i unutar zemlje. Sukobi između država-nacija u Evropi i stvaranje nove mape Evrope na kraju 19. stoljeća utjecali su i na nastanak velikosrpskih i velikogrčkih nacionalističkih projekata. Intelektualne i političke srpske i grčke elite 19. stoljeća svoje projekte su započele s direktnim ciljem uključivanja teritorija manjih naroda, kao što su Albanci i Makedonci. Srbi i Grci su se suočili sa izazovom stvaranja vlastitih identiteta, uz nošenje s otporom nesrpskih i negrčkih naroda. Nije slučajnost da trenutna makedonska politika slijedi njihov pravac; nacionalistički državotvorni napori su u suprotnosti s njihovim historijskim pravom na tu zemlju. Političke elite su odabrale da uzdrmaju temelje državotvorstva stvaranjem pristrane historije bez naučne ili historijske osnove. Ova vrsta politike bila je široko rasprostranjena u 19. stoljeću. Danas je u suprotnosti s novim i modernim konceptima koji promoviraju globalizaciju na ekonomskom, političkom i sigurnosnom nivou.

Može li takva politika, zasnovana na prošlosti umjesto na budućnosti, biti štetna? Do 2006. godine Makedonija je bila vodeća u pogledu procesa evropskih integracija na Zapadnom Balkanu. Makedonija sada odstupa od ovog procesa zbog antizapadnih politika: shvativši uvezeni politički projekt „makedonske renesanse“, vlada razotkriva zloupotrebu historije od strane državnih institucija. Čini se da djeluju u skladu sa strategijom koja je usko koordinirana s drugim slavenskim državama, uključujući Srbiju, Rusiju i Grčku. U međuvremenu, integracija Makedonije u evrozapadne strukture podržala bi albansko pitanje. To može biti razlog brojnih međuetničkih i međureligijskih konflikata na političkom nivou u Makedoniji i za antizapadnu politiku vlasti. Evroatlantske integracije Makedonije su trebale biti državni interes, a ne samo prioritet albanskih predstavnika. To je način suprotstavljanja srpsko-ruskoj politici i jedini način za stabilnost i dalje postojanje zemlje. Makedonija se danas suočava s krizom etničkog, jezičkog i kulturnog identiteta uslijed stalnih sporova s Grcima, Bugarima i Srbima, ali i rastućih tenzija s albanskom zajednicom u Makedoniji. Kao rezultat nemoralne srpsko-ruske intervencije, zemlja danas ima slabu poziciju na međunarodnoj sceni. Njena saradnja sa zemljama iz regije, Kosovom i Albanijom je loša. Beograd je i dalje glavni prioritet unutar odnosa s regijom, a integracija Makedonije u EU i NATO je i dalje u zastoju.

O autoru članka :
Skender Asani je direktor Instituta za kulturno i duhovno naslijeđe Albanaca u Makedoniji i predsjednik Udruženja albanskih historičara Republike Makedonije. Institut kulturnog i duhovnog naslijeđa Albanaca – Skoplje http://www.itsh.edu.mk/

Članak je objavljen u Časopisu Balkan.Perspectives:
Časopis Balkan.Perspectives nudi platformu za regionalne i lokalne autore koji su posvećeni inkluzivnim načinima promišljanja na temu suočavanje sa prošlošću. Putem časopisa želimo čitaocima ponuditi različite prespektive i učinimo temu suočavanja sa prošlošću pristupačnijom u društvima zapadnog Balkana.

Šesto izdanje časopisa Balkan.Perspectives istražuje pitanje nacionalizma i etnocentrizma na Zapadnom Balkanu.

Časopis a našem i engleskom jeziku možete pročitati na linkovima:
Link za izdanje na b / h / s jezicima: BalkanPerspectives_Nationalism_BCs
Link za izdanje na englekskom jeziku: BalkanPerspectives_Nationalism_Eng

forumZFD u Bosni i Hercegovini možete pratiti i putem naše facebook stranice https://www.facebook.com/forumZFDBiH

Novosti iz oblasti suočavanja sa prošlošću možete pratiti i na regionalnoj web stranici http://www.dwp-balkan.org/bh/

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


unesite broj *