Kako bi se djeci sa određenim poteškoćama u razvoju ili učenju što više olakšalo, bitno im je pored posvećenosti nastavnika tokom redovnog odgojno – obrazovnog procesa, pružiti i stručnu pomoć, koja se najčešće nudi u centrima namjenjenim za te svrhe. Jedan od tih centara jeste i Centar za razvoj inkluzivnih praksi Banovići.
Razgovarao: Imran Polovina
Centar za razvoj inkluzivnih praksi Banovići je renoviran, pristupačan, savremen i odgovarajuće opremljen te u potpunosti zadovoljava sve standarde za praćenje, razvoj i unapređenje inkluzije. Centar nudi rehabilitacijske usluge, usluge psiho-socijalne podrške, usluge mobilnih stručnih timova i usluge Centra znanja. Svojim djelovanjem se bitno razlikuje od ustanova specijalnog odgoja i obrazovanja, jer predstavlja dopunu redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama, a ne zamjenu za njih.
Centar je osnovan s ciljem sveobuhvatnog pristupa inkluziji, te pruža podršku djeci s poteškoćama u razvoju, članovima/icama njihovih porodica, odgojno-obrazovnim stručnjacima kao i široj društvenoj zajednici. Pružanje podrške djeci i mladima s poteškoćama unutar Centra je složeni proces detekcije sposobnosti, potreba i interesa, te planiranje i izgradnja plana na osnovu utvrđenog inicijalnog stanja, kontinuiranog praćenja i učinka samoga plana na dijete i porodicu, te shodno tome i određivanje završetka edukacijsko-rehabilitacijske podrške.
Iako se ovaj Centar nalazi u Banovićima pri JU OŠ Banovići, on pokriva još i područje općina Živinice i Kladanj.
Jedan od uposlenika ovog Centra je i Edin Lupić, diplomirani defektolog/edukator rehabilitator koji radi u Centru četiri godine, sa kojim smo razgovarali o njegovom radu, kao i samom Centru.
Koliko ima korisnika Centar za razvoj inkluzivnih praksi Banovići i sa koliko korisnika vi radite?
Edin Lupić: Centar za razvoj inkluzivnih praksi Banovići trenutno ima 60 korisnika, a u mom kabinetu, kabinet za radnu terapiju, ima 27 korisnika. Pored kabineta za radnu terapiju, u Centru postoje još i logopedski kabinet, kabinet za fizioterapiju, senzorni kabinet i kabinet za psiho-socijalnu podršku. Svaki od navedenih kabineta bave se posebnim segmentom dječijeg razvoja i interakcije sa njima.
Korisnici Centra su djeca i mladi do osamnaest godina, roditelji/staratelji djece s poteškoćama, njihove porodice, te svi akteri u razvoju inkluzivnog društva. Najviše korisnika našeg Centra je iz autističnog spektra, poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD sindromom), djeca sa intelektualnim i višestrukim poteškoćama.
S tim u vezi, pružanjem psiho-socijalne podrške roditeljima/starateljima, članovima/cama porodice i djeci s poteškoćama od izuzetnog je značaja za sveobuhvatan pristup u poticanju djeteta.
S obzirom da navedeni kabineti imaju različite namjene, možete li nam nešto više reći o tome?
Edin Lupić: Logopedski kabinet bavi se pravilnim razvijanjem govora. Jezik i govor prožimaju sve aspekte života, od interakcije sa drugim osobama, mogućnosti istraživanja vlastitih misli i osjećanja, pa do razumijevanja drugih. Bez pravilnog govora otežano je i učenje, kako savladavanje procesa čitanja i pisanja, tako i usvajanje znanja, vještina i navika.
Kabinet za fizioterapiju je usmjeren na razvijanje, održavanje i obnavljanje maksimalne mobilnosti osobe u svakoj životnoj dobi. Uključivanje djece sa motoričkim poteškoćama (npr. cerebralna paraliza, mišićna distrofija) izuzetno je važno za cjelokupan razvoj djeteta, ali i za njegovo funkcioniranje unutar redovnog sistema. Dok se senzorni kabinet bavi senzornim integracijama na individualnom nivou. Svaka osoba, bez obzira na hronološku dob, doživljava okolinu kroz sedam senzornih kanala (taktilni, vestibularni, vizuelni, auditivni, gustatorni, proprioceptivni i olfaktorni). Danas se sve češće govori o poteškoćama senzorne integracije koje su česte kod djece s poteškoćama, bez obzira na stepen i vrstu poteškoća.
Ostatak intervjua pročitajte na globalanalitka.com