U Švedskoj postoji uzrečica da zaposlena osoba radi za sebe ponedjeljak, utorak i srijedu do podne, a od srijede od podne, četvrtak i petak radi za državu.
tekst i dijagrami: Ahmet Kurt za blog https://ahmetkurtmostar.wordpress.com/placanje-poreza-i-solidarnost-temelj-socijalne-drzave/
U švedskim vrtićima trogodišnja djeca počnu učiti zašto je važno plaćati porez i ta se edukacija proteže, do odraslog doba. Pred vrtiće dolaze vatrogasna, ambulantna i policijska kola, pa personal pokazuje djeci kako se koriste razni uređaji u njihovim vozilima, a vaspitačice objašnjavaju da sve te službe postoje zahvaljujući tome što njihove tate i mame plaćaju porez.
Nezamislivo je da neki službenik u javnom sektoru, koji prima platu iz poreza, bude osoran ili neljubazan prema nekom građaninu kojem pruža uslugu. Rezultati plaćanja poreza vidljivi su svakom građaninu: čiste ulice, ošišana trava i cvijeće u parkovima, gradski prevoz koji se odvija tačno u minut, socijalna i pravna sigurnost, najviši standard besplatne zdravstvene njege, čisti zrak i voda, hrana čiji se kvalitet kontroliše, i mnogo drugog od životne važnosti za svakog pojedinca.
Da bi takav sistem funkcionisao, Švedska ima robusan državni aparat koji upravlja društvom putem 320 raznih ustanova, savjeta, društava i uprava. Najveće su policija, vojska i Zavod za socijalno i zdravstveno osiguranje.
Najvažnija švedska institucija je Porezni ured, strah i trepet za sve one koji pokušavaju izbjeći plaćanje poreza.
Porez se povećava kako plata raste. Godišnji zarađeni iznos do 3.500-4.000 KM se ne oporezuje, što otprilike odgovara zaradi đaka preko ljeta. Općine pokušavaju naći balans između potrebe finansiranja svojih potreba i smanjenja općinskog poreza, kako bi privukli stanovnike da žive u njihovoj općini.
Donešeni su mnogi zakoni kako bi se onemogućio rad na crno, koji je najčešći u građevinskom sektoru, te zanatskim radovima u kući. Nacionalni biro za borbu protiv rada na crno cijeni da državni budžet godišnje izgubi 13 milijardi KM iz neprijavljenog rada na crno. Da bi smanjila takav rad država je uvela davanje pomoći pri obavljanju nekih usluga. Svi koji imaju određenu visinu plate pri renoviranju i dogradnji vlastite kuće ili stana, koji su stariji od pet godina, dobiju popust od 30% na troškove radne snage (ne za materijal) do 10.000 KM godišnje po osobi. Ako su muž i žena zajednički vlasnici, za troškove radne snage od 20.000 KM, plate 14.000 KM, a ostatak od 7.000 KM izvršilac posla dobije od Državne poreske uprave. Popust se takođe može dobiti za troškove selidbe, čuvanja djece, čišćenje prostorija, vrtlarske radove, te opravke kućanskih aparata i uređaja.
Godine 2017. država je isplatila 1,9 milijardi KM na ime ove pomoći.
Više od trećine stanovnika Švedske (3.700.000) vraća rate za podignute kredite. Država na kraju godine vrati građanima 30% od vrijednosti plaćenih kamata na kredit.
Godišnja vrijednost tog povrata je 6 milijardi KM, ili 1.600 KM po kreditnom dužniku.