Autor: Hazim Okanović
Digitalna transformacija mijenja način upravljanja prirodnim resursima te oblikuje razvoj pametnih destinacija i gradova. Pametne tehnologije omogućavaju održivo korištenje resursa, personalizaciju usluga i veću konkurentnost, ali istovremeno zahtijevaju pažljivo praćenje zakonskih okvira.
Jedan od primjera dobre prakse je Deransko jezero u sklopu Hutovog blata, gdje se primjenjuju sistemi za pametno praćenje kvaliteta vode. Uz pomoć multiparametarskih sondi i satelitskih snimaka, stručnjaci kontinuirano prate fizičko-hemijske parametre i automatski detektuju promjene u ekosistemu. Ovakav pristup doprinosi boljoj zaštiti jezera, pravovremenoj identifikaciji mogućeg onečišćenja te planiranju održivog upravljanja vodenim resursima.
Inovativne metode nadzora, uključujući primjenu umjetne inteligencije, omogućavaju stalno praćenje stanja vode i pružaju ključne informacije za očuvanje biodiverziteta i prirodne ravnoteže. Stručnjaci naglašavaju da digitalni monitoring može postati model za druge pametne destinacije i za unapređenje zaštite ekosistema u cijeloj regiji.
Održivo upravljanje kao temelj zaštite Deranskog jezera
U razgovoru s direktoricom JP „Park prirode Hutovo blato”, dr. sc. Irenom Rozić saznajemo koliko je važno održivo upravljanje ekosistemom Deranskog jezera, dijela šireg područja Hutova blata, uz primjenu savremenih tehnologija. Posebno značajnim ističe se korištenje satelitskih snimaka i multiparametarskih sondi kojima se prate fizikalno-hemijski parametri vode.
Na početku razgovora Rozić naglašava: „Održivo upravljanje ekosistemom Deranskog jezera iznimno je važno jer se radi o prirodnom jezeru koje prikuplja vode što poniru u gornjim horizontima, vode rijeka Bregave i Trebišnjice. Ovaj složeni hidrološki sistem čini Deransko jezero osjetljivim na svaku promjenu u režimu voda, a pritisak na te vodne resurse posljednjih je godina sve izraženiji.“
Rozić dodaje: „To se posljedično odražava i na količinu i na kvalitetu vode u jezeru, što ima izravan utjecaj na cijeli ekosistem Hutova blata.“
Osvrćući se na tehnologiju, Rozić ističe: „Upravo zato primjena pametnih tehnologija – poput satelitskih snimaka i mjerenja multiparametarskim sondama kojima se prate fizikalno-hemijski parametri (temperatura, kisik, pH, provodljivost i dr.) – omogućuje kontinuirano prikupljanje većeg broja podataka koji onda služe za prepoznavanje promjena i efikasniju podlogu za zaštitu.“
Digitalni monitoring kao model uspješne zaštite u regiji
Kako su slični pristupi uspješno primjenjuju i u regiji Rozić navodi primjer system praćenja Skadarskog jezera (Crna Gora – Albanija) i u Nacionalnom parku Plitvička jezera (Hrvatska), gdje digitalno praćenje i analiza u stvarnom vremenu pomažu u očuvanju vodnih ekosistema. Rozić dodaje i važnu napomenu: „Važno je naglasiti da pametne tehnologije ne mogu zamijeniti stručnjake – biologe, ekologa, hidrologe i informatičare – već im služe kao alat koji omogućuje bolje razumijevanje procesa u prirodi. Očuvanje ekosistema moguće je samo ako dobro poznajemo sve njegove komponente i uvažavamo njihovu međusobnu povezanost.“
Pametna rješenja i obrazovanje mladih kao temelj razvoja Čapljine
S obzirom na to da se Deransko jezero dijelom nalazi na teritoriju jedinice lokalne samouprave Čapljina, direktorica Rozić smatra da bi ovaj grad u sljedećih pet do deset godina trebao koristiti pametne tehnologije kako bi se unaprijedila kvaliteta života njegovih građana i ojačala lokalna ekonomija.
„To uključuje razvoj sistema pametne infrastrukture – od energetski učinkovite javne rasvjete i upravljanja otpadom, do senzora za praćenje kvalitete zraka i vode – kao i digitalizaciju javnih usluga radi veće dostupnosti i transparentnosti“, ističe Rozić.
Govoreći o ulozi mladih, Rozić dodaje: „U toj promjeni ključnu ulogu trebaju imati mladi ljudi – oni su nositelji novih ideja, digitalnih znanja i inovacija. No da bi u tome uspjeli, moraju imati sistemsku podršku, mogućnosti za kvalitetan prijenos znanja i pristup suvremenom obrazovanju. Nažalost, to često nije dovoljno razvijeno, iako je upravo obrazovanje temelj svakog stvarnog napretka.“
Za kraj Rozić zaključuje: „Primjeri iz regije, poput Ljubljane, Zagreba i Novog Sada, pokazuju koliko digitalna transformacija može unaprijediti gradske sisteme – bilo kroz pametno upravljanje prometom, učinkovitije navodnjavanje zelenih površina ili korištenje obnovljivih izvora energije. Takvi modeli mogu poslužiti kao dobar uzor i za Čapljinu”.
Ovaj medijski sadržaj nastao je u okviru projekta Centra za građansku suradnju „Promoviranje participacije građana u lokalnoj upravi“ uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za demokraciju/NED. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne mora nužno održavati stavove NED-a ili CGS-a.
Korištenje sadržaja i njegovo ustupanje trećim stranama je moguća uz prethodnu suglasnost Centra za građansku suradnju, Livno.