U Sarajevu je okončana Međunarodna konferencija pod nazivom „Od rodne pravde do održivog mira: Vizija za narednih 25 godina“, organizovana povodom obilježavanja važnih globalnih godišnjica—30 godina od Pekinške deklaracije i 25 godina od Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1325, koja je uspostavila okvir za priznavanje uloge žena u miru i sigurnosti.
Ovaj dvodnevni događaj okupio je više od 100 učesnika i učesnica iz preko 20 zemalja – predstavnike/ce vlada, Ujedinjenih nacija, EU, međunarodnih organizacija, civilnog društva, aktivistkinje i mirotvorke – kako bi sagledali dosadašnji napredak i definisali smjer budućeg djelovanja u okviru agende „Žene, mir i sigurnost“.
Konferencija je potvrdila da ova agenda „nije samo simbolični dokument, već sigurnosni imperativ i temelj održivog mira“, pozivajući na hitnu institucionalizaciju liderstva žena, pravdu usmjerenu na preživjele i premošćavanje rodnog jaza u mirovnim procesima. Istaknuto je da transformativne promjene u kontekstu mira i sigurnosti zahtijevaju trajnu političku volju, stabilna finansijska sredstva i prekograničnu solidarnost, kao i rodnu ravnopravnost kao dio procesa, a ne samo kao krajnji cilj.
Održavanje konferencije u Bosni i Hercegovini – tri decenije nakon potpisivanja mirovnog sporazuma – dodatno je potvrdilo ulogu zemlje kao regionalnog lidera u provođenju agende „Žene, mir i sigurnost“.
Konferenciju je otvorio ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sevlid Hurtić: „Bh. društvo je preživjelo teška ratna iskustva, a proces izgradnje mira i demokratije bio je – i još uvijek jeste – složen i izazovan. Iz tog iskustva proizašla je i ključna spoznaja da bez ravnopravnosti spolova i učešća žena, nema održivog mira. Bosna i Hercegovina je prva zemlja u Jugoistočnoj Evropi koja je usvojila Akcioni plan za primjenu Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, koji je poslužio kao drugim državama. Ova konferencija je dragocjena prilika – da učimo jedni od drugih, da razmijenimo znanja i iskustva, te da zajedno oblikujemo politike koje neće ostati samo na papiru, već će imati stvaran uticaj na živote žena.“
Podsekretarka i specijalna predstavnica generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za seksualno nasilje u sukobima, Pramila Patten, naglasila je: „Cijena nepravde je jasno vidljiva u neuspjesima pravosudnih sistema i izostanka nekažnjivosti odgovornih za seksualno nasilje u konfliktima. Iako države imaju zakonsku obavezu da okončaju nekažnjivost i procesuiraju sve odgovorne za seksualno nasilje u ratu, vrlo mali broj počinitelja bude priveden pravdi – zbog čega nekažnjivost ostaje pravilo, a odgovornost rijetka iznimka.“
Direktorica i zamjenica šefa Ureda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira, Awa Dabo, dodala je: „Čast mi je biti u Sarajevu — uz mirotvorke čije liderstvo oblikuje pravedniju i mirniju budućnost u Bosni i Hercegovini i šire. Dok obilježavamo 25 godina Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a, podsjećamo se da agenda ‘Žene, mir i sigurnost’ nije samo inkluzija radi
inkluzije. Riječ je o transformaciji načina na koji se mir gradi i održava. Kroz Fond za izgradnju mira UN-a ulažemo u ovu promjenu — podržavajući zajednički program ‘Žene vode ka miru i sigurnosti’ u BiH kako bismo osigurali da se glasovi žena ne samo čuju, već i da budu pokretači mirovne agende.“
Kroz šest tematskih panela i radionica, učesnici/e su analizirali napredak i izazove u provedbi agende „Žene, mir i sigurnost“ od 2000. godine. Sesije o pristupu pravdi obuhvatile su i snažna obraćanja preživjelih seksualnog nasilja i iskustva stručnjaka/inja iz BiH, kao i Ukrajine i drugih konfliktnih područja. Preživjele su poručile da pravda mora značiti više od presuda – uključujući priznanje, reparacije, psihosocijalnu podršku i društveno priznanje.
Jedan od ključnih rezultata konferencije je Sarajevsko obećanje, dokument koji definiše konkretne korake i poziva na djelovanje u narednih 25 godina. Učesnici/e su pozvani/e da potpisom ovog dokumenta potvrde predanost agendi „Žene, mir i sigurnost“: „Nećemo čekati još 25 godina. Djelovat ćemo sada, kako bismo osigurali da žensko liderstvo, rodno osjetljiva pravda, zaštita i oporavak budu u središtu svakog mirovnog djelovanja – u svakoj zemlji, za sve generacije.“
Paralelno s konferencijom, 12. juna otvoren je sedmodnevni kulturno-edukativni program „Žene vode. Mir slijedi.“ u Evropskoj kući kulture i nacionalnih manjina u Sarajevu. Kroz umjetnost, pripovijedanje i javni dijalog, program osnažuje glasove žena u kontekstu agende „Žene, mir i sigurnost“. Izložba „Progovara(j)mo“ Muzeja ratnog djetinjstva, posvećena preživjelima seksualnog nasilja i djeci rođenoj iz rata, je otvorila ovaj program, i biće dostupna za javnost do 18. juna.
Konferencija je potvrdila značaj višerazinskih partnerstava za napredak agende „Žene, mir i sigurnost“. Očekuje se da će rezultati uključivati obnovljene političke obaveze, stratešku mapu puta i nove saveze koji povezuju lokalne i globalne aktere – agencije Ujedinjenih nacija, vlade, civilno društvo i regionalne organizacije.
Tokom dva dana dijaloga i kulturnih dešavanja, Sarajevska Vijećnica postala je središte inspiracije, zajedništva i odgovornosti za globalnu zajednicu. Od mirovnih posrednica i aktivistkinja do predstavnika/ca vlasti i visokih zvaničnika/ca Ujedinjenih nacija – svi su poslali istu poruku: održivi mir je moguć uz potpunu integraciju ženskih prava, iskustava i liderstva.
Konferenciju su zajednički organizovali Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ujedinjene nacije u BiH, u okviru projekta „Žene vode na put mira i sigurnosti u BiH“, petogodišnje inicijative koju zajednički provode UN Women, UNFPA i IOM uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF). Događaj je dodatno podržalo Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Danske.