Doktor pravnih nauka i kadet Akademije FBI, ekspert za krivično pravo, samostalni inspektor Federalne uprave policije, poslednji šef jedinice za krvne delikta FMUP-a prije njenog ukidanja i posljednjih šest godina šef detašmana MUP-a FBiH u Zenici Nermin Šehović je jedan je od kandidatata za glavnog tužitelja Tužilaštva BiH i jedini kandidat koji ne dolazi iz te organizacije. Prema dostupnim informacijama ostali kandidati su Dijana Kajmaković, Milanko Kajganić i Miroslav Janjić
RAZGOVARALA: Rubina ČENGIĆ
INTERVIEW: Prijavili ste se za poziciju glavnog tužitelja Tužilaštva BiH?
ŠEHOVIĆ: Jesam! Prijavio sam se kao građanin i kao pravnik, a na preporuku kolega koji rade u Tužilaštvu BiH i s kojima sam ranije sarađivao na brojnim predmetima i istragama, pa ćemo vidjeti. Ne bih se prijavio da nije bilo njihovih poziva i podrške. Ko god da bude, novi ili ranije izabrani tužilac, imat će mnogo posla jer je utisak da je javnost generalno nezadovoljna i da mnogo očekuje, a Tužilaštvo BiH ima i osnovnu zadaću da štiti ljudska prava među kojima je pravo na život. Vidjećemo da li me žele tamo i kakva je suština konkursa.
Hramovi pravde, a ne šatori
INTERVIEW: Zadovoljavate formalne uslove konkursa?
ŠEHOVIĆ: Neka stručna i šira javnost cijeni kandidate čija imena se pojavljuju, ali prema onom što je do sada poznato – malo je kandidata i ne razumijem zašto se više ljudi nije prijavilo. Neću da vjerujem da je konkurs i prije raspisivanja formalna i završena priča.
INTERVIEW: Jeste li član neke stranke ili druge vrste organizacije?
ŠEHOVIĆ: Smatram da državni tužilac treba da bude tužilac koji će štitit sve građane i da je na svaki mogući način, i politički i nacionalno, neovisan i tako sam se i prijavio. Sada imate pitanje i šaljive komentare ko će biti izabran – Bošnjak, Srbin, Hrvat ili neki Nermin Šehović i mislim da to dovoljno govori o zamkama procesa imenovanja. Dakle – prijavio sam se i oni koji budu odlučivali neka rade svoj posao i za to odgovaraju javnosti. Sasvim sam rastrećen u ovom procesu jer mi od toga ne zavisi ni život ni sudbina.
Kako se bira tužitelj?
Konkurs je zatvoren 19. maja, a traženo je da je kandidat državljanin BiH, intelektualno i fizički sposoban da obavlja sudijsku ili tužilačku dužnost, da ima diplomu pravnog fakulteta iz BiH, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) ili nekog drugog pravnog fakulteta, ali da je nostrificirana u skladu sa zakonom, te da ima priznat položen pravosudni ispit.
Prema Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, kandidati moraju imati najmanje osam godina iskustva u radu kao sudije, tužioci, advokati ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon položenog pravosudnog ispita, te dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tužilaštva, a glavnog tužioca Tužilaštva BiH VSTV BiH imenuje na šest godina, nakon pismenog testa i/ili intervjua.
Prilikom donošenja odluke o imenovanju, Vijeće, između ostalih kriterija, uzima u obzir stručno znanje, radno iskustvo i radne rezultate; sposobnost pokazanu kroz objavljivanje naučnih radova i druge aktivnosti u struci; stručnu sposobnost zasnovanu na dosadašnjim rezultatima u karijeri uključujući i sudjelovanje u organiziranim oblicima usavršavanja; radnu sposobnost i sposobnost analiziranja pravnih problema; sposobnost da nepristrasno, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obavlja dužnosti u okviru funkcije za koju se prijavljuje; komunikativnost; odnose sa radnim kolegama, ponašanje van posla, profesionalnu nepristrasnost i ugled, te iskustvo i stručnu spremu za rukovodeće poslove. Istovremneo, Vijeće primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojim se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, ali i postizanje jednakosti spolova.
Podsjećanja radi, Vijeće čini petnaest članova koji su, prema Zakonu, osobe visokih moralnih kvaliteta i profesionalne nepristrasnosti, poznati po djelotvornosti, stručnosti i profesionalnoj nepristrasnosti, koji su nezavisni i nepristrasni u obavljanju svojih dužnosti i koji odražava sastav naroda i spolnu zastupljenost u BiH – po jedan sudija i tužilac iz Suda i Tužilaštva BiH, po jedan sudija entitetskih Vrhovnih sudov i tužilac iz entiteskih tužilaštava, jedan sudija kantonalnog ili općinskog suda iz FBiH, jedan tužilac kantonalnog tužilaštva iz FBiH, jedan sudija okružnog ili osnovnog suda iz RS, sudija ili tužilac kojeg bira Pravosudna komisija Brčko Distrikta BiH, po jedan advikat iz entitetskih Advokatskih komora, jedan član kojeg bira Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda poslanika, te jedan kojeg bira Vijeće ministara BiH na prijedlog Ministra pravde BiH i koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član VM BiH.
INTERVIEW: Šta je vaša ambicija, šta želite uraditi u toj instituciji, šta promijeniti?
ŠEHOVIĆ: Tužilački posao je kroz kvalitetnu optužnicu finiš onog što je, zajedno sa tužiocima, uradila policija, ali ne bih sada da govorim o tome iako je činjenica da se nešto mora promijeniti i ojačati povjerenje u rad institucija pravosuđa. Pravosudne institucije u BiH moraju biti hramovi pravde, a ne šatori. Mislim da sam kroz istragama u policijskom poslu dovoljno sazrio i kroz formalno i neformalno obrazovanje potvrdio svoje znanje.
INTERVIEW: Kad kažete Šator mislite na predmet Dragičević?
ŠEHOVIĆ: Ne bih licitirao o pojedinačnim predmetima, šatora je bilo i volio bih da ih ne bude, da se pravda vrati u institucije, ali vidimo da ima predmeta koji su jako eksponirani, tako da ko god dođe na čelo Tužilaštva BiH mora se uhvatiti u koštac s tim predmetima, pa da krenemo dalje. Ima predmeta koji će se morati u mandatu od šest godina privoditi kraju poput ratnih zločina koji su bitni za tužilaštvo, ali nam prolazi vrijeme, a imamo stvari koje su pod velikom lupom javnosti i tu se mora reći šta je urađeno.
INTERVIEW: Imate li neku ideju šta sputava Tužilaštvo BiH da budu učinkovitije?
ŠEHOVIĆ: To oni trebaju reći, onaj ko sada vodi Tužilaštvo BiH i oni koji su instituciju vodili ranije. Ne trebate biti posebno upućeni u to, dovoljno je da pogledate sve dosadašnje glavne tužioce i to kako su završavali…. Ja sam svjestan te činjenice i prijavio sam se i pored toga – volim raditi, ne bojim se odgovornosti, znam da imam s kim raditi i ne bih se prijavio da me nisu pozvali i podržali ljudi iz te i drugih institucija – oni znaju kako smo radili istrage, poznajemo se dugo…. Samo zahvaljujući njima sam se prijavio.
INTERVIEW: Dakle radili ste s njima na istragama, sarađivali, poznajete ih lično – zašto nemaju bolje rezultate ili možda u BiH nema kriminala?
ŠEHOVIĆ: Svi smo svjesni koliko u BiH ima kriminala, ali upravo zbog činjenice o kojoj sam govorio i dužine procesa – nešto se mora uraditi, neke slučajeve moramo otvoriti, otvorene riješiti, zatvoriti i staviti tačku na njih. Upravo radi te dužine trajanja procesa i neučinkovitosti su neki predmeti previše eksponirani i trebaju se rješavati u sudnici jer to su ozbiljni predmeti i zaslužuju pravosudni epilog, pravnici to trebaju riješiti. Ko god bude izabran (ili potvrđen) mora na tome raditi. Ako je uviđaj završen, ne može istraga trajati godinama, mora biti rezultata! Država mora dati odgovor kada su ljudska prava ugrožena, a Tužilaštvo BiH mora štititi osnovna ljudska prava poput prava na život koje je svetinja, preko borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije do ratnih zločina koji se moraju rješavati, otvarati i zatvarati kroz sudske postupke. U tom procesu glavni tužilac je prvi među jednakima koji usmjerava procese, ali i stane ispred svojih ljudi i zaštiti ostale tužioce koji su na udaru – uvijek imate nekih koji su nezadovoljni i kome smeta kada tužilastvo radi.
Ostatak intervjua pročitajte na Nermin Šehović, kandidat za glavnog tužitelja BiH: Kad razvališ državu, možeš krasti i ubijati koliko hoćeš – Interview.ba