Predsjednica Sindikata trgovine BiH Mersiha Beširović istakla je da ne misli da je ovdje u pitanju eksperiment, već da su nažalost u pitanju eventualni politički poeni, odnosno čega je Vlada spremna da se odrekne u pregovorima sa poslodavcima: neradne nedjelje ili minimalne plate.
Detalj sa jučerašnjeg protesta, Foto: Fena
Šta je to eksperiment? Prema jednoj od definicija, eksperiment je naučno posmatranje određenih pojava u vještački stvorenim uslovima koji omogućavaju što povoljnije sagledavanje njenih uzroka.
U ovoj definiciji možemo pronaći sličnosti sa odnosom bh. vlasti prema građanima i to u mnogim situacijama… U ovom tekstu se bavimo temom uvođenja neradne nedjelje u Federaciji BiH, pa nakon toga ponovno vraćanje radne nedjelje, ali ne svim nedjeljama… Zvuči konfuzno, mnogima i jeste, ali da krenemo redom.
Dom naroda Federacije BiH je 31. oktobra 2024. godine usvojio Zakon o unutrašnjoj trgovini kojim je propisano uvođenje neradne nedjelje. Zakonom je definisana zabrana rada trgovina i marketa nedjeljom, odnosno naznačeno je da nedjeljom i u dane praznika mogu raditi cvjećare, pekare, suvenirnice, objekti tradicionalnih i starih obrta.
Mnogi su isticali da se trebalo razmisliti prije donošenja ove odluke, odnosno da je potrebna riječ struke ali federalna vlast je bila sigurna u ispravnost ove odluke. Od uvođenja neradne nedjelje svjedočili smo velikim gužvama u marketima dan prije, a nedjeljom je u marketima u Republici Srpskoj gužva bila tolika da se čekalo više od sat vremena kako bi kupci došli na red na kasu.
Međutim, da li zbog loše prethodne odluke ili ne, federalna vlast planira donijeti odluku da se u toku turističke sezone u Federaciji BiH uvede 16 radnih nedjelja i dvije fleksibilne po uzoru na Hrvatsku. To je rezultiralo i protestima trgovaca u Sarajevu uz poruke “Imamo i mi porodicu”, “Ne damo nedjelju”, “Zabranite nerad političarima, ne nedjelju radnicima”.
Predsjednica Sindikata trgovine BiH Mersiha Beširović istakla je da ne misli da je ovdje u pitanju eksperiment, već da su nažalost u pitanju eventualni politički poeni, odnosno čega je Vlada spremna da se odrekne u pregovorima sa poslodavcima: neradne nedjelje ili minimalne plate.
“Iz ugla radnika to je jednako bitno s tim što je neradna nedjelja isključivo bitna radnicima u trgovini. Sa druge strane neradna nedjelja je produkt socijalnog dijaloga sindikata i poslodavaca i udruženja potrošača a minimalna plaća je odluka Vlade sa kojom poslodavci u startu nisu bili saglasni. Iz ugla radnika Vlada mora stati iza svojih odluka i ostati istrajna a ne podleći pritisku koji je orkestriran i dolazi uglavnom od opozicije. Radnici ne žele radnu nedjelju i to je jasno a na Vladi FBiH je sada da pokaže da upravo odbranom neradne nedjelje pokazuju jesu li zaista za promjenu narativa i vraćanje dostojanstva radnicima ili je samo u pitanju populizam i ubiranje političkih poena koje se mijenja onako kako se mjenja omjer političkih snaga”, istakla je Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine BiH.
Sa druge strane, Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik Stranke za Bosnu i Hercegovinu u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije ističe da je uvođenje takozvane neradne nedjelje u jednom entitetu svojevrsni eksperiment.
“Ovaj eksperiment se sprovodio bez analiza, bez praćenja iskustava nekih drugih zemalja. Na stotine naučnih i stručnih radova je objavljeno na ovu temu i upravo je grupa ekonomista gdje sam bio i ja objavila dva naučna rada, jednu veliku sveobuhvatnu studiju prije godinu dana, gdje se navelo niz posljedica koje su se u praksi realizovale nakon implementacije ove mjere u proteklih pet mjeseci. Nabrojaću šta se konkretno desilo: otprilike dvije hiljade nezaposlenih u trgovinama, to su podaci Porezne uprave Federacije BiH, pad prometa kada govorimo o maloprodaji, to su podaci Federalnog zavoda za statistiku i niz nekih drugih negativnih pojava poput otvaranja dragstora gdje sada radnici rade 24 sata, noćne smjene, dežure i slično, proširenje asortimana na benzinskim pumpama. Takođe, potrošači pogotovo blizu entitetske linije kupuju u entitetu Republika Srpska i Brčko distriktu, kao i podaci da Orašje gdje je ukinuta neradna nedjelja bilježi rekorde po pitanju fiskalnog prometa”, ističe Čavalić.
Takođe dodaje da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja na svijetu u kojoj se zatvara pola države nedjeljom, a da je ova odluka donijeta pod pritiskom nekoliko velikih trgovinskih lanaca.
Ekonomista Zoran Pavlović ističe da su rezultati odluke o neradnoj nedelji poražavajući, bez obzira što Poreska uprava Federacije objašnjava da je bilo gotovo isto poreskih računa u toku cijele nedjelje, iako se u nedjelju nije radilo.
“Rezultat je da su ljudi, potrošači, kupci uglavnom iz onih područja gdje je moguće otići u Republiku Srpsku taj posao obavljali i završavali. Ovo što sada radi Vlada je konstatacija jedne odluke koja je bila krajnje birokratski administrativna i populistička. Uvijek ima mladih ljudi koji su spremni da rade nedjeljom za možda 50 posto ili 100 posto veću dnevnicu i ne treba administrativno ili birokratski zabranjivati rad. Treba kontrolisati kroz radnu inspekciju da li su ti ljudi pravedno plaćeni jer ono što poslodavci vrlo često rade jeste da radnicima koji rade nedeljom ne daju dodatni bonus na koji imaju pravo jer nisu sa svojom porodicom. Imajući sve to u vidu, ovo što se sada radi je pokušaj da se popravi šteta koja je napravljena. Lično sam bio jedne nedelje u Vitezu da vidim onaj tržni sistem koji postoji od Fisa i drugih trgovinskih radnji, koji je potpuno prazan i to je zaista nešto što je velika šteta za ekonomiju, trgovinu i naravno za PDV”, ističe ekonomista Zoran Pavlović.
Da li se radilo o eksperimentu, o populističkoj odluci, ubiranju političkih poena, šteta je već načinjena svima, a vlast je ponovo pokazala koliko u donošenju odluka fali riječ struke.
inforadar.ba